Požari u Amazonu nisu slučajni: Ove je godine bilo 72.000 požara, što je za 83 posto više nego lani Istaknuto

Autor  Avg 25, 2019

- Situacija u brazilskoj Amazoniji je dramatična. Ovo što se događa je neka vrsta ekocida i mislim da međunarodna zajednica ima moralno pravo prisiliti Brazil da se zaustavi daljnje širenje požara i krčenje šuma, kaže biolog u razgovoru za Jutarnji list Goran Šafarek, koji je više puta bio u Amazoniji.

- Prvi put sam bio 2000. godine u peruanskom dijelu, zatim u Venezueli te ekvadorskoj Amazoniji. To su uglavnom bile znanstvene ekspedicije gdje smo istraživali evoluciju šarenih i otrovnih žaba. Ljudi najčešće povezuju Amazoniju s Brazilom, no Amazonska prašuma obuhvaća vrlo široko područje. Zauzima oko trećinu Južne Amerike, a počinje već podno Anda. Upravo je taj dio u podnožju Anda najbogatiji dio Amazonske prašume - pojasnio je Šafarek, koji ipak nikad nije bio u brazilskom dijelu Amazonije. - Volio bih otići u Brazil, gdje je najveći dio Amazonije. No, uvijek me plašila njihova politika, a na brazilskom području se događa najveći dio deforestacije i najveće je bezvlašće. Cvjetaju ilegalne i kriminalne aktivnosti poput rudarenja, sječe šuma i lova na divlje životinje. Kad sam 2005. godine bio u Venezueli, tamo su dolazili ilegalni rudari iz Brazila koji su tražili zlato. Zvuči paradoksalno, no Venezuela, koja je danas pojam za anarhiju, tada se više brinula o prašumi nego Brazil - rekao je Šafarek za jutarnji list.


Veliki problem

 Šafarek ističe kako u Amazoniji ponekad ima prirodnih, divljih požara, no sadašnji se požari u Brazilu nikako ne mogu svrstati u tu kategoriju.

- Ove je godine bilo 72.000 požara, što je za 83 posto više nego lani. To nikako nije slučajno, podudara se s dolaskom na vlast predsjednika Jaira Bolsonara koji je desničar i tipični predstavnik krupnog kapitala. Treba imati na umu da je u Brazilu jedan od velikih problema to što rudarski lobi i veleposjednici otimaju zemlju od urođeničkih plemena koja žive na području Amazonije. Bolsonaro je tijekom predsjedničke kampanje prošle jeseni otvoreno najavljivao da će omogućiti iskorištavanje Amazonije. To je golemo područje koje se može iskoristiti rudarenjem, gradnjom velikih hidroelektrana i krčenjem šume da se dobiju velike veleposjedničke površine. No, od toga koristi ima samo krupni kapital čiji je predstavnik upravo Bolsonaro, koji otvoreno slavi period desničarske vojne hunte u Brazilu. Gotovo je sigurno da požari imaju veze s veleposjednicima, naravno nije Bolsonaro otvoreno rekao da krenu krčiti šume, nego je zatvorio oči na ono što se događa. Također, čuo sam od kolega da su mnogi znanstvenici u Brazilu koji se bave zaštitom okoliša pod golemim pritiskom države da prestanu sa svojim istraživanjima - rekao je Šafarek.

Krčenje Amazonske prašume počelo je praktički još u 16. stoljeću kada su španjolski konkvistadori osvajali Južnu Ameriku. No, problem je postao alarmantan u drugoj polovici 20. stoljeća.

- Problem je što je tlo u Amazoniji dosta siromašno, posebice u brazilskom dijelu. Kod nas imate bogato tlo i kad posiječete šumu, naraste nova mlada šuma. No, u Amazoniji se najveći dio biomase nalazi se upravo u šumi. Kad je posiječete i spalite, ostaje prilično neplodno tlo. To sam vidio u Ekvadoru. Kad jednom posiječete šumu na području Amazonije, dugo neće izrasti nova. Pogotovo u brazilskom dijelu, gdje je tlo jako siromašno - pojasnio je Šafarek.

Biološka raznolikost


Amazonija je riznica biološke raznolikosti u kojoj živi oko 2,5 milijuna vrsta insekata, preko dvije tisuće vrsta riba, više od tisuću vrsta ptica te po 400 vrsta sisavaca, vodozemaca i gmazova. Nadalje, u Amazoniji raste preko 40.000 vrsta biljaka, od čega 16.000 vrsta drveća. Često je nazivamo “plućima svijeta” jer proizvodi 20 posto kisika u svijetu. Istodobno, ta je prašuma ključan mehanizam za apsorbiranje ugljikova dioksida, što je ključan mehanizam u borbi protiv globalnog zatopljenja. Procjenjuje se da šume apsorbiraju oko 2,4 milijarde tona ugljikova dioksida, a četvrtinu apsorbira amazonska prašuma.

- Amazonija je posljednja velika prašuma goleme biološke raznolikosti, a u njoj živi 10 posto poznatih vrsta. Samo paljenje šume ne samo da uništava biološku raznolikost nego ispušta znatne količine ugljikova dioksida u atmosferu. To, baš kao i požari u Sibiru, ubrzava proces globalnog zagrijavanja. Svaki izgoreni hektar amazonske prašume dovodi do gubitka biološke raznolikosti, ali ima i posljedice za globalnu klimu. Još je uvijek teško procijeniti što će se sve dogoditi. U kontaktu sam s kolegama iz Ekvadora koji su mi rekli da je to istinska katastrofa.

Sada se požari bilježe i u Kolumbiji i Boliviji, no tamo vlade puno više ulažu u njihovo gašenje. No, treba imati na umu da je to prilično nedostupno područje - kazao je Šafarek.

Naš sugovornik smatra da je dobro što je francuski predsjednik Emmanuel Macron inzistirao da se požari u Brazilu uvrste na dnevni red sastanka G7 koji je počeo u Biarritzu.

- Međunarodna akcija je važna. Naravno, požari se događaju na teritoriju Brazila, ali Amazonija nije samo vlasništvo Brazila, a pogotovo ne predsjednika Bolsonara, nego pripada cijelom planetu. Važna je međunarodna podrška, jer je očito da vlast u Brazilu prešutno podupire sve što se događa. Jedino akcija izvana može situaciju vratiti u normalu. Upravo je zahvaljujući modernim znanstvenim spoznajama i rastućoj svijesti o klimatskim promjenama početkom 2000-ih došlo do pomaka u zaštiti Amazonije. Svijet mora prisiliti Brazil da zaustavi ovakvo krčenje šuma. Jedino oštri međunarodni pritisak to može zaustaviti - zaključio je Goran Šafarek.

Popustio pod kritikama međunarodne zajednice: Brazilski predsjednik Bolsonaro angažirao vojnike u gašenju
Brazilski predsjednik Jair Bolsonaro, suočen s međunarodnim pritiskom zbog masovne destrukcije amazonske šume (što sječom, što vatrom) izdao je uredbu prema kojoj će vojska pomagati u gašenju rekordnog broja požara u tzv. plućima zemlje.

Vojnici će biti angažirani na gašenju požara u područjima prirodnih rezervata, zemlji koja pripada autohtonim zajednicama, te pograničnim područjima, i to na zahtjev lokalnih guvernera. Oni će, navodi se u prilično općenito sročenoj uredbi, moći zatražiti preventivnu akciju ili pomoć pri gašenju vatrene stihije. Uredba se odnosi na razdoblje od mjesec dana, od 24. kolovoza do 24. rujna. No, iako je odlučio reterirati od defenzivnog stava koji je zauzimao posljednjih dana, među ostalim optužujući nevladine organizacije da same podmeću požare ne bi li osramotile Brazil, Bolsonaro je zadržao defenzivan ton. Šumski se požari, tvrdi on, događaju posvuda u svijetu i ne mogu biti izgovor za međunarodne sankcije. “Moramo imati na umu da u toj regiji živi više od 20 milijuna Brazilaca. Trebamo im dati priliku za razvoj. Ne radi se samo o zaštiti”, ustvrdio je i aktualne požare opisao kao “prosječne” u posljednjih 15 godina. Mnogi se s time ne slažu. Kritiziraju ga da je izjavama te kadrovskim križaljkama u nadležnim institucijama dao zeleno svijetlo pojačanoj destrukciji Amazonije. Od njegova dolaska na vlast bilježi se rekordna sječa šume, a sada i rekordan broj požara, često namjerno izazvanih kako bi se raskrčila površina za uzgoj stoke, sadnju usjeva ili pak izvlačenje prirodnih resursa. Zbog sve brže devastacije donacije namijenjene zaštiti prašume suspendirale su Njemačka i Švedska, a neke druge države počele su prijetiti odustankom od ratifikacije trgovinskih sporazuma ili zabranom uvoza brazilskih proizvoda.

Prosvjedi protiv požara i destrukcije Amazonske prašume i okolnih područja počeli su se širiti po svijetu, ispred brazilskih ambasada. Održani su u Londonu, Madridu, Bogoti, Parizu, Ciudad de Méxicu, Genevi, a najavljeni su i u Adelaideu, Lisabonu, Stockholmu, Bostonu i na Floridi. Satelitski podaci koje je objavio brazilski Nacionalni institut za svemirska istraživanja pokazuju 83-postotno povećanje broja požara diljem Brazila, većina njih u području Amazone.

Američka agencija NASA objavila je, pak, da je općenita požarna aktivnost u Amazoniji malo ispod uobičajenog prosjeka. Dodaju da se aktivnost povećala u državama Amazonas i Rodonia, ali smanjila u Mato Grossu i Parai.

Atrakcija

 

  1. Najnovije

Kalendar

« Septembar 2019 »
Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
            1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30