Roditelji, nema razloga za paniku: Momo izazov je prevara Istaknuto

Autor  Mar 01, 2019

 Ako imate potrebu vizualizirati mrežu, možda je najbolje zamisliti je kao šumu izloženu snažnom vjetru za vrijeme ljetnih dana, kada sunce prži i suši koru drveća. Držimo li se te analogije, trebali bi zamisliti i svaku ispisanu riječ, objavljenu sliku i video kao iskru koja može uzrokovati potencijalni požar. I kao po nepisanom pravilu, požari uzrokovani negativnim iskrama uvijek plamte sjajnije i šire se brže.

Piše: Arnel Sarić, Oslobodjenje

Bizarni zahtjevi

Posljednja u nizu minijaturnih katastrofa uzrokovanih nesmotrenim korištenjem društvenih mreža je Momoin izazov. Po podacima koje su Facebook kuloari ispunjeni roditeljima zabrinutim za sigurnost vlastite djece podijelili, mladim korisnicima Youtubea i različitih aplikacija umjesto reklama prikaže se fotografija žene koja se zove Momo i koja izgleda kao lik koji pripada vizuelno fascinantnom svijetu režisera Tima Burtona.

Postoje dvije verzije Momoinog izazova: u prvoj, Momo se djeci obraća sa prijetnjama da će ih ubiti, a u drugoj djecu nagovara da pošalju poruku na broj telefona povezan sa aplikacijom WhatsApp. Kada se dijete poveže, dobija bizarne zahtjeve ispletene prijetnjama. Zahtjevi vremenom postaju sve ekstremniji, pa se od djece zahtjeva samoozljeđivanje, ozljeđivanje drugih, pa čak i samoubistvo. Ovakav izazov neodoljivo podsjeća na priču o igri Plavi kit o kojoj su bh. mediji već pisali, nažalost - senzacionalistički.

Strah od Momo i njenog izazova pokrenule se društvene mreže. 2018. godine, priča se napuhala i ispuhala, ali je ovih dana aktualizirana nakon što je policija Sjeverne Irske podijelila upozorenje na Facebooku, pokrenuvši novi val panike među korisnicima društvene mreže.

Pa prije nego što bosanskohercegovački mediji opet eksplodiraju upozoravajući roditelje na opasnosti interneta, vrijedi napomenuti: Momo je prevara.

Obična internet prevara, barem ako si možemo dopustiti suđenje na osnovu činjenica. U dubinama internet stranica Reddit i 4Chan koje se veoma često moderiraju slabo ili nikako, pronašao sam tri broja telefona koja su navodno povezana sa Momoinim izazovom – dva broja telefona nisu aktivirana na aplikaciji WhatsApp, dok se jedan vrlo vjerovatno koristi za phishing, odnosno krađu ličnih podataka, što je jednako seriozno, ali ipak nepovezano sa našom pričom.


STRAH OD MOMO I NJENOG IZAZOVA POKRENULE SE DRUŠTVENE MREŽE


Među dostupnim navodima o porijeklu i izgledu lika izdvaja se onaj da je Momo zapravo djevojčica koja je počinila samoubistvo, te jedna od prvih žrtava izazova. Fotografija je navodno njena posljednja i prošla je proces grafičke manipulacije kako bi se donekle izmijenio (sakrio) izgled djevojčice, a distorzijom elementi njenog lica učinili neprijatnijim.

I to je laž – Momo je zapravo skulptura “Majka-ptica” japanskog umjetnika Keisukea Aisawe nastala za potrebe kompanije Link Factory. “Majka-ptica” predstavlja ubume, odnosno japanskog yōkaia – yōkai su demoni i natprirodna bića japanske mitologije.

Najvažnije je što je veoma lako (ukoliko osoba to zaista želi) razbiti veo laži koji kroje nepotvrđene glassine o samoubistvima i ozljeđivanjima djece koja su se srela sa izazovom. Zlostavljanje djece i cyberbullying su tužne konstante današnjeg društva, pa je sasvim jasno da roditelji suočeni sa takvim izazovima i tragedijama pokušavaju od fragmenata sastaviti priču kojom bi se objasnili nesretni čin ili nejasno ponašanje. U takvim slučajevima, u igru se umiješaju mitovi, neprovjerene informacije, a na samom kraju mediji željni senzacije. U trenutku pisanja ovog teksta, nisu pronađeni podaci koji govore u prilog napisima koji tvrde da je određeno samoubistvo ili ozljeđivanje zaista uzrokovano Momoinim izazovom. Nijedna država niti ministarstva unutarnjih poslova nisu objavila takve informacije. Većina tvrdnji, poput one o smrti 130 tinejdžera u Rusiji, su odavno raskrinkane.

Sigurnost djece

image

Moralna panika uzrokovana Momoinim izazovom može se posmatrati i kao zanimljiva kritika odnosa koji današnji roditelji grade sa djecom. Ovo nije tekst u kojem će vas autor uvjeravati da svaki trenutak trebate provesti sa svojom djecom umjesto što njihovu pažnju odvlačite i svoje vrijeme kupujete Youtubeom i aplikacijama – na kraju krajeva, i ja sam kao roditelj kriv za takvo ponašanje.

No, kao roditelji smo odgovorni da budemo upoznati sa sadržajem koji dopuštamo da djeca konzumiraju. Sve svjetske mreže, pa i one koje garantuju sigurnost djece poput aplikacije Youtube Kids (na kojoj se Momo navodno i pojavila, utkana u video sa simpatičnim likom Pepe Praseta) ne kontrolišu ljudi, već algoritmi koji se prilagođavaju korisniku. Mada fascinantno programirani, algoritmi su ipak nesavršeni.

Takvi sistemi uzrokuju problem, ali za probleme u odgoju naše djece ne treba kriviti ni njih koliko činjenicu da većina video sadržaja prilagođenih djeci na takvim mrežama ne služe ničemu drugom nego zatupljivanju dječijih umova prirodno sposobnih za briljantnu kreativnost. Ne krivimo Google ukoliko njegov algoritam jednom u pet stotina puta između pjesmica o avionima prikaže snimke nacističkih Stuka koje siju smrt – prihvatimo barem jednom odgovornost kao roditelji za vlastiti nemar i nedostatak interesa za sadržaje koje nam djeca nesmetano konzumiraju, sve sa našim vrlim blagoslovom.

Atrakcija

  1. Najnovije

Kalendar

« Maj 2019 »
Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
    1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 31