Članak je filtriran: Ponedjeljak, 02 Novembar 2020

Kako javljaju austrijski mediji ispred sinagoge u centru Beča je došlo do pucnjave i napada bombom. Pišu kako se čulo nekoliko pucnjeva u blizini Schwedenplatza te kako se jedna osoba raznijela eksplozivnim pojasom.

Objavljeno u BiH

U povodu blagdana Svih svetih gost današnje HRT-ove emisije Nedjeljom u 2 bio je umirovljeni psihijatar Križo Katinić, koji je govorio o tome kako se kao društvo i kao pojedinci odnosimo prema smrti.

Objavljeno u Magazin

Bliži se prvi utorak u studenome, tradicionalno dan kada Amerikanci biraju svog predsjednika. Onaj kojeg izaberu ovoga puta bit će i opet najstariji u povijesti. Trump je to već bio prije četiri godine. Danas Trump ima 74 godine, Biden u danima nakon izbora puni 78.

Objavljeno u Politika

Njemačka uvodi nove mjere za ograničenje kontakata kako bi se usporio nagli porast broja novozaraženih. Za pojedine ekonomske grane će to biti težak udarac. Država sada želi nadoknaditi financijske gubitke.

Bio je to očajnički poziv u pomoć – pismo koje je trideset vodećih predstavnika njemačkih ugostitelja uputilo kancelarki Angeli Merkel i premijerima njemačkih pokrajina. Kako je ocijenjeno, ponovno zatvaranje restorana je neprimjereno i pogrešno. Već sada se radi pod najstrožim uvjetima i tijekom drugog vala „ugostiteljstvo nikada nije bilo žarište zaraza". Ako građani iz „sigurnih restorana" budu stjerani u privatno okruženje, dogodit će se upravo suprotno – jer najveći broj novih zaraza se povezuje s druženjem u privatnom krugu, piše DW.

Podrška je stigla od predsjednika Njemačke udruge hotelijera i ugostitelja (Dehoga), Guide Zöllika: „Nedopustivo je da opet mi najviše ispaštamo". Za trećinu od 245.000 ugostiteljskih objekata novo zatvaranje bi moglo značiti kraj. „Politički odgovorni” bi morali „brzo i u potpunosti nadoknaditi štetu".

Isto tako dramatično je i u turizmu. Njemački turistički savez procjenjuje da će turoperateri i turističke agencije za razdoblje od ožujka do kraja godine imati gubitak od 28 milijardi eura – to je minus od 80 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Kako bi ukazali na situaciju u kojoj se nalaze, sredinom tjedna je u Berlinu održan veliki prosvjed, zajedno s predstavnicima iz područja kulture, koja je također pritjerana uza zid. Ta branša, s milijun i pol zaposlenih i ukupnim prometom od 130 milijardi eura godišnje, šesta je po veličini ekonomska grana u zemlji.

Upozorenje Savezne udruge srednjih poduzeća je zato vrlo jasno:

„Veći dio srednjih poduzeća neće preživjeti novi lockdown. Za desetke tisuća poduzeća je ovo jednako smrtonosnom udarcu." I predsjednik Udruge poslodavaca Ingo Kramer apelira i ukazuje na to da treba izbjeći dalje štete za gospodarstvo. Upravo u proizvodnim i uslužnim tvrtkama su razvijeni „uzorni higijenski koncepti".

Objavljeno u Radnički MS

Ova epidemija će prestati kada steknemo 60 odsto kolektivnog imuniteta, a mi smo, mislim, vrlo blizu toga, izjavio je dr Branimir Nestorović.

Objavljeno u Magazin

Nova (ne)normala: Rad na daljinu i radnici budućnosti
Othmar Hill je biznis psiholog i autor knjiga iz teorije društva i upravljanja stresom.

Jesmo li prenošenjem posla dijelom na internet (hibridni virtuelni model) ili kompletno online zbog pandemije, pored redovnog stresa na poslu, izloženi i novoj vrsti – tehnostresu? Kako da znamo kada je dosta s provjeravanjem mailova, kada treba izaći iz kuće/s posla i kako zadržati zdrav razum da napravi jasnu razliku između to dvoje? Hoće li kolaboracijske online platforme postati jedina stvarnost u održavanju kontakta s kolegama?

Piše: Lejla Mazlić, Al Jazzera

O izazovima rada na daljinu i "novoj normali" razgovaramo s Othmarom Hillom, biznis psihologom i osnivačem jedne od vodećih svjetskih regrutacijskih kuća HILL International.

Hill je već 2002. godine u svojoj knjizi o humanističkom menadžmentu - Kraj fabričkog upravljanja čovječanstvom - pisao, između ostalog, i o tome kako se posao prenosi iz fizičkog prostora u onaj virtuelni, čemu doprinosi sve brži razvoj komunikacijskih tehnologija koje su, za razliku od kancelarijskog prostora, besplatne. Za COVID-19 kaže da je samo ubrzao ovaj proces, digitalizacija bi se neminovno desila, a sa njom i popratni izazovi za svakog radnika i kompaniju.

    Jedan ste od onih autora koji su još prije dvije decenije u svojim radovima jasno dali do znanja da će rad na daljinu postati opšteprihvaćeni biznis model u budućnosti. Šta je ukazivalo na to i još bitnije – šta sad slijedi?

-Bilo je prosto još tada očigledno da će se tržište rada drastično promjeniti. Mi živimo već dugo i živjećemo još dugo u stalnoj komunikacijskoj/kulturalnoj revoluciji i na to utječu tri faktora: globalizacija i nomadska ekonomija, objedinjavanje komunikacijskih alata i njihova besplatnost ali i redukcija vrijednosti koje smo do sada poštovali. Treći faktor je sama opasnost ove kulturalne revolucije koja neće stati, da počnemo živjeti instant živote, s instant interesima i željama, da nam takvi postanu i odnosi.

    Kako izbjeći da postanemo puki (po)trošači života i da ne budemo dio distopijskog scenarija koji opisujete?

-Moramo se mjenjati, preurediti. Ne možemo više biti vođeni istim ratiom, ni mi ni kompanije. Optimizacija i racionalizacija poslova i zadataka kako smo radili do sada više nemaju smisla. Sada imamo kompleksne zadatke koje uporno rješavamo kao da su komplikovani, a ne kompleksni, prilazimo im s tehničke, racionalne, a ne kognitivne, kreativne strane.

Ključno za preživljavanje u nadolazećem svijetu jeste da se opustimo. Moramo naći neku svoju vrstu "igrališta" gdje ćemo se sastajati s dragim ljudima, spajati. Nije zdravo ostajati samo kod kuće, kao što nije zdravo ni provoditi sve vrijeme u kancelariji. Sada je najbitnija klima na poslu u smislu dobre komunikacije, razumijevanja, saosjećanja/empatije. Ovo je vrijeme koje zahtijeva mnogo više psihološkog rada, kako individualno, tako i sistemski.

    Vraća li nas "nova normala" zapravo našem fundamentu, odnosno ljudskosti ili kako to zovu u biznisu "mekanim/ljudskim vještinama" (soft people skills)?

-Da. I ne vidim zašto bi tehnologija bila prepreka u tome što nismo fizički sa nekim, baš naprotiv. Možete saslušati nekoga i preko kamere, na telefonu, razmijeniti mišljenja, osjećanja, pokazati razumijevanje. Obično je svaki konflikt zapravo samo komunikacijski problem. Strane čuju jedna drugu, ali ne (sa)slušaju i onda se ne razumiju. A ako ne postoji razumijevanje – posao se nikada neće završiti. Zato će se sve više pribjegavati autonomnim timovima. I glavni faktor u tome je povjerenje. Djelovati kokreativno, raditi na kompleksnim zadacima koji zahtijevaju intuitivno i inovativno razmišljanje ne može se postići kontrolom ili ciframa, zadatim ciljevima. Kako bi postigao zaista te ciljeve, tim će biti motivisan slobodom, svojom autonomijom da ih postigne.

Cijeli intervju pročitajte na LINKU

Radnički media servis za JIE
Atrakcija

Objavljeno u Radnički MS

Odjel s respiratorima u KB Dubrava danas je nakratko ostao bez struje te se respiratore moralo pogoniti mehanički, potvrdio je za portal HRT-a Silvio Bašić, predsjednik Upravnog vijeća KB-a Dubrava.

"U Primarnom respiracijskom intenzivističkom centru danas je u jednom trenutku nakratko nestalo struje uslijed iskakanja osigurača i ugasili su se svi respiratori. Kvar je vrlo brzo otklonjen te su respiratori nastavili s radom. Pacijenti nisu bili ugroženi", rekao  je dr. Silvio Bašić. Kaže da su agregati u KB Dubrava ispravni.

Portal HRT-a pak iz bolnice neslužbeno doznaje da se u zadnjih šest mjeseci već događao nestanak struje te da je bio i manji požar na trafo-stanici. Također neslužbeno doznaju da agregati nisu održavani, a nisu ni zamijenjeni iako je ta opcija postojala.


KB Dubrava nabavila respiratore iz drugih bolnica

U Hrvatskoj je u nedjelju zabilježeno 2179 novih slučaja zaraze virusom SARS-CoV-2 te je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas ukupno 15894. Među njima je 1097 pacijenata na bolničkom liječenju, a od toga je na respiratoru 81 pacijent. Velik broj tih ljudi na liječenju je upravo u Dubravi, piše Index.hr

Posljednjih dana dosta se piše o stanju u ovoj bolnici, a jučer je objavljeno kako iz drugih bolnica stižu osoblje te novi respiratori.

O teškom stanju u Dubravi svjedoči i prosvjed djelatnika održan u petak. Prosvjedovali su jer Dubrava postaje isključivo covid-bolnica.

"Hrvatska i Zagreb ne mogu svesti Dubravu da bude jedina covid-bolnica. Svi se bore, pa tako i mi, ali nije u redu da mi budemo jedini. Sada su odlučili da cijeli objekt naše zgrade ukidaju. Gdje će naši pacijenti koji nisu covid-pacijenti? Apeliram na nekoga tko to može promijeniti. Ne zanima me tko je na vlasti, jako se borimo. Izgaramo, malo nas je. Situacija je teška, ali ne možemo biti jedina kuća u Zagrebu koja će participirati u liječenju covid-pacijenata, svaka bolnica mora dati svoj obol", rekla je medicinska sestra Verica Šeb na prosvjedu.

Dubrava postaje isključivo covid-bolnica

A da KB Dubrava postaje isključivo covid-bolnica objavio je večeras HRT. Svi naručeni pregledi otkazani su. Slobodnih mjesta sve je manje, dvadesetak je slobodnih kreveta, 11 respiratora.

"Krevete je lako nabaviti jer u roku dan ili dva možemo sagraditi bolnicu ove veličine od kontejnerskih blokova, to uopće nije upitno, ali upitno će biti tko će te ljude zbrinjavati", rekao je Silvio Bašić, predsjednik Upravnog vijeća KB-a Dubrava.

Ne-covid pacijenti idu u druge bolnice.

HRT je večeras objavio dokument koji je s današnjim datumom potpisao ministar zdravstva Vili Beroš i iz kojeg je jasno da KB Dubrava postaje bolnica za covid-pacijente, o čemu je već govoreno proteklih dana. U dokumentu je jasno naznačeno da se ne-covid pacijenti moraju zbrinuti u ostalim zagrebačkim bolnicama.

Zagrebački pacijenti na liječenje bi mogli i u susjednu Krapinsko-zagorsku županiju. Razgovara se o tome da Specijalna bolnica u Stubičkim toplicama postane covid-bolnica.

Atrakcija

Objavljeno u Magazin