Vlasti Republike Srpske nedavno su se pohvalile da je prosječna plata u Srpskoj iznad 900 konvertibilnih maraka, odnosno, da je u junu ove godine iznosila 910 maraka. Ipak, kada uporedimo sa prosječnom junskom platom isplaćenom prije deset godina, ona se povećala samo za 116 maraka. Ekonomisti kažu da je to zanemarljivo, s obzirom na duplu potrošačku korpu, dok su poslodavci, uglavnom, zadovoljni povećanjima u posljednjih šest mjeseci.

"Ugovor o djelu ne može mijenjati radno-pravni odnos niti jedan sat ili dan. Porezna uprava može iskontrolirati te ugovore o djelu. Gdje nije ugovor o djelu, već ustvari prikrivanje zaposlenja ili djelomičnog zaposlenja, može poništiti ugovore o djelu i obračunati sve naknade onako kako bi trebalo sa svim pravima koje bi pojedinac imao", kaže Krnjić.

Sve je teže u FBiH naći prodavce, vozače, kuhare, konobare i građevince 

Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković rekao je  da su ozbiljni poslodavci u Srpskoj svjesni da ne mogu zadržati radnu snagu bez povećanja plata, te da nema dobre proizvodnje i profita bez zadovoljnih radnika.

Ministar uprave i lokalne samouprave Republike Srpske Lejla Rešić rekla je da će resorno ministarstvo u septembru sa Inspektoratom raditi na novom zakonu o upravnoj inspekciji i naglasila da će zakon neprijavljivanje radnika tretirati kao krivično djelo.

S obzirom na to da je nestašica radnika u BiH iz dana u dan sve izraženija zbog odlaska u inostranstvo, poslodavci se na razne načine trude da privuku nove i zadrže stare radnike pa im tako neki plaćaju obuke, edukacije, rafting, ljetovanje i mnoge druge benefite.

Jadikovka poslodavaca koji nemaju potrebne kadrove, a na tržištu rada ih ne mogu ni upecati, iako se na Zavodu za zapošljavanje nalazi nezaposlenih ljudi čiji profil bi im odgovarao, nije tipična samo za naše podneblje. Žalopojke sve češće dopiru i iz drugih zemalja, a ponekad netko pomisli i kako može doprinijeti da se situacija promijeni. Tako je francuski predsjednik Emmanuel Macron pod pritiskom višemjesečnih prosvjeda žutih prsluka još jače prionuo na ostvarivanje svog ambicioznog ekonomskog plana. Ovoga puta dirnuo se u, kako piše New York Times, nekad nedodirljivi totem – sustav socijalne pomoći za nezaposlene.

Njemačka industrija posustaje, pa firme planiraju da skrate radno vrijeme da bi izbjegle masovna otpuštanja radnika.

Upisi u srednje škole u HNŽ-u počinju 24. lipnja, zbog čega su mali maturanti na mukama kako da izaberu željeno zanimanje. Ovogodišnjim završenim osnovcima u HNŽ-u prilikom upisa u predstojeću školsku 2019/2020. godinu bit će ponuđene stipendije ukoliko se odluče za jedno od deficitarnih zanimanja, piše Ero.tel.

Dok ovakav model razmišljanja bude vladao medju poslodavcima, Njemačka će zadovoljno trljati ruke brojkom "isisanih" radnika iz ex-yu: Predsjednik slovenske udruge poslodavaca: Živimo u agoniji da smo premalo plaćeni