U Sloveniji je evidentirana rekordna potražnja poslodavaca za radnom snagom. Nedostaju građevinari, informatičari, zdravstveni radnici, ocjena je Državnog zavoda za statistiku za prva tri mjeseca 2022. godine, javlja Anadolu Agency (AA).

Ministar rada i mirovinskog sustava u Vladi Hrvatske Josip Aladrović ukratko je za emisiju Hrvatskog radija "U mreži Prvog" pojasnio što znače nove mjere aktivnog zapošljavanja koje su u primjeni od danas. Dotaknuo se i nekih budućih mjera, koje je komentirao i Davor Majetić (HUP).

Nezaposlenost u SAD-u približava se najnižim razinama u pola stoljeća, kvalitetnih radnika nedostaje, a poslodavci se moraju dovinuti sve kreativnijima načinima kako privući i zadržati dobre zaposlenike, prenosi Radnički media servis.

Postoji u Hrvatskoj tema koju možemo nazvati novim glagolskim vremenom – trajnim prezentom. Nije to ni uhljebljivanje, ni zakonodavni apsurdistan, ni korupcija, ni nespremnost na reforme. Nije najveći problem ni u visokim porezima, ni u slabašnom izvozu, prenosi Radnički media servis za Zapadni Balkan.

Situacija sa manjkom kvalifikovane radne snage u Sloveniji se pogoršala i izgleda strašnije nego prije krize 2008, budući da se u proteklih šest mjeseci skoro 50 odsto poslodavaca suočilo s nedostatkom kadrova, pri čemu velike kompanije u tome imaju udio od 70 procenata, piše agencija STA.

Mediji ovih dana izvještavaju da je i BiH potunula u problem nedostatka radne snage. Prethodnih sedmica smo bili svjedoci da firme iz Slovenije i Hrvatske prave cijele turneje po gradovima BiH u potrazi za radnicima, a sada je cijeli problem klulminirao i u BiH, piše Radnički media servis.

Bahatost sprege politike i od politike proizvedenih tajkuna temeljito je obezvrijedjivao ključni resurs svake države: radnike. Treba napomenuti da je prema svim relevantnim podacima, u BiH vrlo malo "izvornih" privrednika te da su kreirani iz političkih krugova uz pomoć kredita iz banaka pod patronatom vlasti. Ono što je nastalo na nekvalitetnim temeljima, obično se lako ruši. U BiH je već tri decenije u realnom sektoru na snazi tzv. efekt "infuzija-plate" koja ne povećava potrošnju i omogućuje puko preživljavanje. Država se nikad ni htjela baviti ovim problemom niti zapitati tajkune: kako to da se vi bogatite, a ne raste potrošna moć vaših radnika. Zatvaranje očiju pred ovim pitanjem sada je dovelo do enormnog poriva za iseljavanje radne snage koji će bukvalno polomiti ekonomiju u BiH.

Ko je odgovoran? Oni koji su vlast držali tri decenije bez ikakvih realnih analiza društvenih kretanja i bez mininalnih kodeksa odnosa prema vlastitom dtanovništvu i državi. To se najbolje moglo vidjeti 2015, kad je donošen Zakon o radu. Iako je dobro poznato da je za mininalane egzistencijalne parametre jednoj porodici potreno najmanje 2000 KM - Sindikati RS su izračuli potrošačku korpu od oko 1800 KM, država je uporno zatvarala oči i rigidno Zakonom o radu išla na ruke poslodavcima. Sa bi oni koji su bili nma vlasti i koji su stvorili ovakvu ekonomiju trebali odgovorati. Naravno da neće. Jer ovo nije država. Ovo je igračka od države. Kombinacija evropskih cijena i afričkih plata na koju su svi zatvarali oči, nije ni mogla imati drugačiji rezultat.

I RSE je jučer pravio priču o ovoj temi. Medjutim, u toj priči nije postavljeno ključno pitanje: odgovornost.

Radnički media servis
Atrakcija

Dio teksta koji je objavio RSE pročitaje dole u nastavku:

Potražnja za radnom snagom u Bosni i Hercegovini sve je intenzivnija.

Trend odlaska radnika, kao i susjedne države, zahvatio je i BiH, koja od zemlje sa visokom stopom nezaposlenosti polako postaje ona koja izvozi radnu snagu, piše "Radio Slobodna evropa".

U prošloj godini najtraženija zanimanja u Bosni i Hercegovini bila su prodavači, ugostitelji i građevinski radnici. Ta zanimanja su na listi najtraženijih i ove godine, sudeći prema anketi među poslodavcima koju je uradio Federalni zavod za zapošljavanje. Anketa je provedena među 1.000 malih i srednjih preduzeća.

"Zanimljiv rezultat tog anketiranja poslodavaca, a u okviru ispitivanja tržišta rada da je negdje više od polovine tih poslodavaca iskazalo potrebu za zapošljavanjem novih oko 4.900 radnika u 2019. godini", naveo je neke od rezultata ankete Haris Čuljević iz Federalnog zavoda za zapošljavanje.

Pridobiti kvalitetnog i kvalifikovanog radnika, za poslodavce u Bosni i Hercegovini postaje izazov. O tome svjedoči i izjava vlasnika jedne ugostiteljske radnje u Istočnom Sarajevu, koji nije želio da se objavi njegovo ime.

"Teško, to je toliko deficitarno u današnjem vremenu. Na ovaj način kako se radi, ne vidim perspektivu u narednih pet, deset godina. Trenutno ne mogu da nađem pizza majstora. Ne samo ja, nego svi ugostitelji, moje kolege, kojim trebaju konobari, pizza majstori, kuvari, pomoćni radnici - to je vrlo teško naći. Biću iskren, svi sanjaju državnu službu da se 'uvale', da tu budu do penzije, da će 'ležati'. Ali mladih ljudi, školovanih ljudi, njih nema. Sve je to priučena radna snaga, jer ga je nevolja natjerala, a on nije iz te branše", priča za "Radio Slobodna Evropa" (RSE) ovaj ugostitelj.

Stručnu radnu snagu nije mogla naći ni GS tvornica mašina u Travniku, pa su samostalno krenuli da obrazuju kadar.

"Ovo što imamo na biroima su ljudi koji su ili dulje vremena na birou ili nisu obučeni za ona zanimanja koja su potrebna poslodavcima. Naša firma ima zavarivače i CNC operatere. Mi smo imali veliki manjak tu, pogotovo što je dosta ljudi otišlo u Njemačku. Da bi taj problem riješili mi smo otvorili obrazovanje za CNC operatere i na taj način riješili problem. Međutim, nije svaka firma u prilici da sama obrazuje", smatra direktorica i vlasnica firme GS-TMT Snježana Kopruner.

Atrakcija

Iz Autotroleja su obrazložili da zbog nedovoljnog broja vozača na tržištu rada to komunalno društvo ne može zaposliti dovoljno profesionalnih vozača te su prisiljeni privremeno izmijeniti vozni red, izvjestila je Hina.