Najava dodatne liberalizacije još u ljeto ove godine nagnala je sindikate u Hrvatskoj da zaključe kako će potpuno liberalizirani uvoz radnika značiti da poslodavci neće povećavati plaće, što će dodatno pojačati iseljavanje iz Hrvatske, piše Novi list.

Vlada Hrvatske će, kako su dosad najavljivali njezini članovi, ispuniti zahtjeve poslodavaca, posebice onih u ugostiteljstvu i turizmu i u potpunosti će liberalizirati zapošljavanje stranih radnika, odnosno radnika izvan Europske unije. Javna rasprava o Zakonu o strancima, koji regulira to pitanje, na savjetovanju će trajati cijeli ovaj mjesec, ali teško da će to promijeniti Vladin plan da odlazak radnika iz Hrvatske nadomjesti uvozom strane radne snage i to bez kvota koje su dosad određivali Banski dvori za svaku djelatnost, što je ipak ograničavalo broj stranaca izvan EU-a koji su uspijevali pronaći posao u Hrvatskoj. S obzirom na to da će se do početka prosinca provoditi javna rasprava o zakonu malo je vjerojatno da će on biti izglasan u ovoj godini i da će s početkom sljedeće godine stupiti na snagu, pa je predviđeno da Vlada Hrvatske za prvih nekoliko mjeseci odredi privremene kvote.

U ovoj su godini uz 15 tisuća ranijih kvota poslodavci dobili još 50 tisuća kvota, a privremene kvote mogle bi biti veće od tog broja.

Pozitivno mišljenje

Novi zakon predviđa da poslodavac uz zahtjev za uvozom stranog radnika pribavi pozitivno mišljenje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, a ta bi institucija poslodavcu koji zapošljava stranca trebala izraditi i test tržišta koji treba pokazati ima li u Hrvatskoj potrebnih radnika i bi li se migracijama unutar države moglo pronaći potrebnu radnu snagu. Ipak, test tržišta neće se tražiti za svaku djelatnost i svako zanimanje, jer zakon propisuje da Upravno vijeće Zavoda donese odluku o tome za koja zanimanja poslodavci taj test uopće nisu dužni tražiti. Upravno vijeće odlučivat će koja su to zanimanja na osnovi stanja na nacionalnom, ali i pojedinim regionalnim tržištima u zemlji, vodeći računa o tome za koja zanimanja nije moguće ni preseljenjem radne snage unutar Hrvatske naći određeni broj radnika. Kad je Vlada prošle godine određivala kvote za strane radnike tadašnji je ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić otkrio da čak 65 posto poslodavaca koji su koristili kvote i uvozili radnu snagu nije pokušalo ni naći radnike na zavodu niti je kontaktiralo burzu rada.

Bez popuštanja

Najava dodatne liberalizacije još u ljeto ove godine nagnala je sindikate da zaključe kako će potpuno liberalizirani uvoz radnika značiti da poslodavci neće povećavati plaće, što će dodatno pojačati iseljavanje iz Hrvatske. Uz to sindikalni su čelnici upozoravali da će i strani radnici koji se pokažu dobrima i koji se prilagode hrvatskom tržištu slijediti hrvatske radnike i odlaziti u zemlje gdje su veće plaće.

Poslodavci su pak, može se među njima čuti, nezadovoljni uvjetima koje im Vlada postavlja u zakonskom prijedlogu, a koje moraju ispuniti ako žele uvesti radnu snagu, piše Novi list.

Tako će prije dobivanja odobrenja za uvoz stranog radnika poslodavci morati dokazati da nemaju dug prema državi s osnove poreza i doprinosa, da nisu u stečaju ili likvidaciji, ali i da se protiv njih ne vodi postupak zbog neisplate plaća, niti su pravomoćno osuđeni zbog neisplate plaća. Uz to u zadnjih šest mjeseci moraju imati najmanje jednog zaposlenog radnika na neodređeno i puno radno vrijeme. Poslodavci tvrde da će im sve to nepotrebno povećati administrativni posao i otežati pronalaženje radnika u inozemstvu, a u Vladi pak odgovaraju da neće popustiti i da neće biti moguć uvoz radne snage bez tih propisanih uvjeta.

Radnički media servis

Atrakcija

 

 

Građevinska firma iz Zvornika, koja radi na izgradnji stambene zgrade u Višegradu, zbog nedostatka kvalifikovane radne snage zapošljava radnike iz drugih krajeva BiH, a odnedavno rade i majstori iz Bangladeša, izvjestila je BHRT.

Za područje graditeljstva u 2019. godini odobreno je 19.800 radnih mjesta za inozemne radnike, a prema podacima od 23. kolovoza, dostupnim u Ministarstvu unutarnjih poslova, od navedene brojke ostalo je 2245 slobodnih mjesta.

Sve je više stranih radnika u Hrvatskoj, ne samo na obali koji rade u turizmu. Samo u prvih šest mjeseci ove godine izdano je 43 tisuće radnih dozvola za radnike koji dolaze izvan Europske unije. Na uvoz strane radne snage odlučili su se i slavonski poslodavci. Zapošljavaju radnike i s dalekih Filipina te Nepala, objavio je HRT.

Rast plaća u Hrvatskoj je već usporio, a neto plaće su većim dijelom rasle zbog poreznog rasterećenja, dakle na račun države, a ne na račun poduzetnika i djelatnosti kojima je posljednjih godina rasla dobit. Zaradu poslodavci nisu podijelili s radnicima s kojima su je između ostaloga zaradili, kaže Lovrinčević, prenosi Radnički media servis za Zapadni Balkan.

Na odluku Vlade Hrvatske o proširtenju kvota za zaposljavanje strana u Hrvatskoj pljušte rekacije sa svih strana, prenosi Radnički media servis za Zapadni Balkan.

Ministar rada i mirovinskoga sustava Republike Hrvatske Marko Pavić najavio je kako će Vlada odobriti povećanje kvota za strane radnike i to 2.000 dozvola za turizam i 1.000 za građevinu.

Situacija sa manjkom kvalifikovane radne snage u Sloveniji se pogoršala i izgleda strašnije nego prije krize 2008, budući da se u proteklih šest mjeseci skoro 50 odsto poslodavaca suočilo s nedostatkom kadrova, pri čemu velike kompanije u tome imaju udio od 70 procenata, piše agencija STA.

Hrvatski poslodavci u potrazi za radnicima mogli bi uskoro početi uvoziti radnu snagu iz Irana, u kojem je nedavno boravila HUP-ova delegacija.