U Hrvatskoj će sljedeće godine raditi 82 tisuće stranih radnika, piše u ponedjeljak Večernji list, problematizirajući koče li stranci rast plaća koji se prema službenim podacima usporava.

Najava dodatne liberalizacije još u ljeto ove godine nagnala je sindikate u Hrvatskoj da zaključe kako će potpuno liberalizirani uvoz radnika značiti da poslodavci neće povećavati plaće, što će dodatno pojačati iseljavanje iz Hrvatske, piše Novi list.

Vlada Hrvatske će, kako su dosad najavljivali njezini članovi, ispuniti zahtjeve poslodavaca, posebice onih u ugostiteljstvu i turizmu i u potpunosti će liberalizirati zapošljavanje stranih radnika, odnosno radnika izvan Europske unije. Javna rasprava o Zakonu o strancima, koji regulira to pitanje, na savjetovanju će trajati cijeli ovaj mjesec, ali teško da će to promijeniti Vladin plan da odlazak radnika iz Hrvatske nadomjesti uvozom strane radne snage i to bez kvota koje su dosad određivali Banski dvori za svaku djelatnost, što je ipak ograničavalo broj stranaca izvan EU-a koji su uspijevali pronaći posao u Hrvatskoj. S obzirom na to da će se do početka prosinca provoditi javna rasprava o zakonu malo je vjerojatno da će on biti izglasan u ovoj godini i da će s početkom sljedeće godine stupiti na snagu, pa je predviđeno da Vlada Hrvatske za prvih nekoliko mjeseci odredi privremene kvote.

U ovoj su godini uz 15 tisuća ranijih kvota poslodavci dobili još 50 tisuća kvota, a privremene kvote mogle bi biti veće od tog broja.

Pozitivno mišljenje

Novi zakon predviđa da poslodavac uz zahtjev za uvozom stranog radnika pribavi pozitivno mišljenje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, a ta bi institucija poslodavcu koji zapošljava stranca trebala izraditi i test tržišta koji treba pokazati ima li u Hrvatskoj potrebnih radnika i bi li se migracijama unutar države moglo pronaći potrebnu radnu snagu. Ipak, test tržišta neće se tražiti za svaku djelatnost i svako zanimanje, jer zakon propisuje da Upravno vijeće Zavoda donese odluku o tome za koja zanimanja poslodavci taj test uopće nisu dužni tražiti. Upravno vijeće odlučivat će koja su to zanimanja na osnovi stanja na nacionalnom, ali i pojedinim regionalnim tržištima u zemlji, vodeći računa o tome za koja zanimanja nije moguće ni preseljenjem radne snage unutar Hrvatske naći određeni broj radnika. Kad je Vlada prošle godine određivala kvote za strane radnike tadašnji je ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić otkrio da čak 65 posto poslodavaca koji su koristili kvote i uvozili radnu snagu nije pokušalo ni naći radnike na zavodu niti je kontaktiralo burzu rada.

Bez popuštanja

Najava dodatne liberalizacije još u ljeto ove godine nagnala je sindikate da zaključe kako će potpuno liberalizirani uvoz radnika značiti da poslodavci neće povećavati plaće, što će dodatno pojačati iseljavanje iz Hrvatske. Uz to sindikalni su čelnici upozoravali da će i strani radnici koji se pokažu dobrima i koji se prilagode hrvatskom tržištu slijediti hrvatske radnike i odlaziti u zemlje gdje su veće plaće.

Poslodavci su pak, može se među njima čuti, nezadovoljni uvjetima koje im Vlada postavlja u zakonskom prijedlogu, a koje moraju ispuniti ako žele uvesti radnu snagu, piše Novi list.

Tako će prije dobivanja odobrenja za uvoz stranog radnika poslodavci morati dokazati da nemaju dug prema državi s osnove poreza i doprinosa, da nisu u stečaju ili likvidaciji, ali i da se protiv njih ne vodi postupak zbog neisplate plaća, niti su pravomoćno osuđeni zbog neisplate plaća. Uz to u zadnjih šest mjeseci moraju imati najmanje jednog zaposlenog radnika na neodređeno i puno radno vrijeme. Poslodavci tvrde da će im sve to nepotrebno povećati administrativni posao i otežati pronalaženje radnika u inozemstvu, a u Vladi pak odgovaraju da neće popustiti i da neće biti moguć uvoz radne snage bez tih propisanih uvjeta.

Radnički media servis

Atrakcija

 

 

Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova Hrvatske, u hrvatskom turizmu trenutno radi 17.381 stranac kojemu je odobrena dozvola za boravak i rad. S tim zaista impresivnim brojem stranaca koji upotpunjavaju gladno hrvatsko tržište radne snage nije ni čudo da smo u dva tjedna dvaput naišli na konobare koji ne znaju ni riječ hrvatskog, piše Index.hr

Nedostatak radne snage sve više pogađa Hrvatsku. Poslodavci se žale da ne mogu pronaći radnike, posebice tijekom turističke sezone. Stoga mnogi posežu za uvoznom radnom snagom.

To je najveća udruga filipinskih licenciranih agencija za zapošljavanje.

Ugostitelji i poslodavci u hrvatskom turizmu zatražit će smanjenje poreza, prvenstveno PDV-a u ugostiteljstvu i turizmu, kako bi se stvorio prostor za povećanje plaća, a time i zapošljavanje i zadržavanje domaćih radnika, prenosi Radnički media servis za Zapadni Balkan.

Švicarski javni radio (SRF) objavio je zanimljiv prilog o situaciji u Hrvatskoj, u kojem se ističe da je Hrvatska zemlja koja “traži radnu snagu” kako bi servisirala turistički bum. Istovremeno su se mnogi Hrvati iselili pa se sada planira uvoz radnika iz Azije, naročito iz Bangladeša. SRF konstatira da je riječ o “hrvatskom paradoksu”, prenosi Radnički media servis za Zapadni Balkan.

Podizanje kvota u Hrvatskoj za uvoz radnika na noge je digao gotovo sve sindikate. Naime, prema sindikatima u HR dvije trećine poslodavaca uopće nije niti tražilo domaćeg radnika. Odobreno je tako 2000 radnih dozvola za turizam, u pripremi je još 1000, isto toliko i za građevinarstvo, ukupno od početka godine 2,5 tisuće radnih dozvola za strance, prenosi Radnički media servis za Zapadni Balkan.

Ako pitate za plaće, minimalna plaća za koju bi slabije obrazovani došli raditi je 450 eura mjesečno, čemu još valja dodati i smještaj i hranu, prenosi Radnički media servis.

U hrvatskim kompanijama uskoro bi mogli da rade radnici iz Hondurasa, Šri Lanke, Nepala i Vijetnama, uz radnu snagu iz Indije i Filipina, koja je već došla, prenosi Radnički media servis za Zapadni Balkan.