Domaćinstva izvor zaraze - Kako se ljudi najčešće zaraze koronom u Njemačkoj?

Autor  Nov 04, 2020

U Njemačkoj raste nervoza i ljutnja ugostitelja, privrednika, sportista, umjetnika i kulturnih radnika zbog mjera protiv pandemije korona virusa, piše Deutsche Welle (DW), dodajući da se način prenošenja zaraze u Njemačkoj promijenio u poređenju s prvim talasom pandemije, prenosi Tanjug.

Ugostitelji se boje za egzistenciju, organizatori koncerata i sličnih zbivanja demonstriraju noseći simbolično svoj kovčeg do groba, umjetnici i kulturni radnici su zapanjeni, u sportu se priča o "katastrofi", a njemački preduzetnici upozoravaju na "smrtni udarac" za desetine hiljada manjih i srednjih preduzeća.

Prema istraživanju nedeljnika Spiegel, više od 62 posto Njemaca smatra da je "lockdown" neophodan, ali istovremeno mnogi ne misle da je to potrebno baš tamo gdje oni rade ili su aktivni.

To je u velikoj mjeri povezano i sa djelimično kontradiktornim izjavama i informacijama o mjestima zaraze u posljednjih nekoliko nedjelja, navodi DW.


Starački domovi mjesta zaraza

Prema navodima Instituta "Robert Koch" (RKI) od 27. oktobra, privatna domaćinstva najčešća su mjesta zaraze.

Veliko i trenutno rastuće područje infekcija čine starački domovi, a zatim radna mjesta.

Stopa zaraze mnogo je manja u području povezanom sa slobodnim vremenom, a upravo je to sada snažno pogođeno "lockdownom", navodi DW.

Broj infekcija u oblasti medicine, recimo u bolnicama, ambulantama ili ordinacijama, relativno je mali, ali i taj broj u posljednje vrijeme znatno raste. Slično je sa školama, vrtićima ili izbjegličkim domovima.

Restorani, hoteli i pansioni imaju veoma mali udio u zarazama u Njemačkoj, a istovremeno su novim mjerama najteže pogođeni.


Medicinski centri meta infekcija

Čini se da je rizik od zaraze u javnom prevozu još manji, ali, to bi moglo da bude i zbog naglog pada broja putnika u autobusima i vozovima, piše DW.

Veliki broj infekcija takođe se događa na mestima koja RKI ne definiše detaljnije i sažima pod rubriku „ostalo".

U jeku prvog talasa pandemije COVID-a 19 u Njemačkoj, starački domovi i domovi za njegu nemoćnih bili su veći izvor zaraze od privatnih domaćinstava.

I medicinski sektor, posebno bolnice, kao i izbjeglički domovi bili su mnogo češća mjesta zaraze nego što je to slučaj sada.

Škole i vrtići u proljeće nisu igrali gotovo nikakvu ulogu u pandemiji, radno mjesto je u proljeće igralo slabiju ulogu, a sada je odgovorno za znatno više slučajeva.


Pandemija u klaonicama

Nagli porast zaraza na radnom mjestu u junu uglavnom je posljedica izbijanja epidemija u klanicama i pogonima sa sezonskim radnicima.

Način zaraze u Njemačkoj se dakle promijenio u poređenju s prvim talasom pandemije, zaključuje Deutsche Welle.

To djelimično može da se objasni mjerama koje su preduzete, ali svi faktori koji su na to uticali moći će da se identifikuju tek kada bude dostupno više podataka o trenutnom porastu broja infekcija u Njemačkoj, dodaje DW.

Podaci RKI, kako dodaje DW, u ovom trenutku prilično su nepotpuni. Statistika berlinskog instituta bilježi samo takozvane "događaje izbijanja bolesti", odnosno zabeležene slučajeve sa dvije ili više međusobno povezanih infekcija.

Na pitanje DW o preostalih 75 posto koronskih infekcija u Njemačkoj, RKI priznaje da „zapravo nemaju više podataka".


Većina zaraza nije zabilježena

Ni Evropski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) nije na zahtjev DW bio u stanju da pruži bilo kakve podatke o mjestima zaraze.

To znači da tri četvrtine zaraza u Njemačkoj nisu zabilježene, s obzirom na mjesto izbijanja.

S jedne strane, to je tako zbog složenosti pouzdanog utvrđivanja na kom mestu je došlo do infekcije, jer neki ljudi ostaju bez simptoma nekoliko dana prije nego što se oni ipak pojave. Traganje za izvorom tada je gotovo nemoguće.

S druge strane, nepostojanje pouzdanih i potpunih informacija otežava precizan odgovor na pandemiju, i to ne samo u Njemačkoj.


Atrakcija