Postcovid era mijenja gradove

Autor  Maj 10, 2020

Zbog pandemije virusa korona, urbanisti prilagođavaju izgled gradskih sredina širom svijeta, donekle mijenjajući i način života u njima, ali da li će takve promjene opstati poslije pandemije?

Budući da su ograničenja kretanja smanjila obim saobraćaja, vlasti mnogih gradova ulice su dijelom prepustile biciklistima i proširile trotoare kako bi pješacima omogućile održavanje preporučene bezbjedne distance od oko dva metra.

Za period posle ukidanja rigoroznih ograničenja kretanja, gradske vlasti Milana planiraju izgradnju novih biciklističkih staza ukupne dužine oko 35 kilometara, kao i trajno proširenje trotoara, a u Budimpešti bi novopostavljene biciklističke staze mogle postati trajne ako njihovo uvođenje bude imalo povoljan efekat, navodi CNN.

Još jedan izrazit primjer je Pariz, koji će, poslije ukidanja strogih ograničenja kretanja, predviđenog za sutra, dobiti biciklističke staze ukupne dužine više od 640 kilometara, ali je, istini za volju, davanje većeg prostora biciklistima u francuskoj prijestonici bilo predviđeno i prije izbijanja pandemije.

Moguće su i promjene u izgledu drugih javnih prostora - na primjer, jedan dizajner iz Milana osmislio klupe za parkove na kojima bi one koji na njima sede razdvajao štitnik od pleksiglasa, a jedan njegov sunarodnik je čak projektovao kutije od istog materijala u kojima će ljudi moći da se odmaraju na plaži i pri tom budu zaštićeni od eventualne zaraze.

Postoje i još neke ideje, od "pametnih" liftova koji se samodezinfikuju, do kvaka koje se lako mogu povući laktom umjesto rukom, ali nije sigurno koje od tih zamisli će uopšte biti sprovedene.

Međutim, nesumjivo je da je jedan broj ovakvih ideja u suprotnosti sa ranijim urbanističkim konceptima usmjerenim ka zbližavanju ljudi i njihovoj interakciji, i ako takvi koncepti budu nastavili da se razvijaju, po svemu sudeći će u njih biti uključene i smjernice o održavanju bezbjedne fizičke distance.

Postoji mišljenje da će, u vremenima koja dolaze, zelene površine u gradovima biti cjenjenije, a ima onih koji tvrde da, osim dobro poznatih pozitivnih zdravstvenih i psiholoških efekata, veća zastupljenost zelenih površina donosi i veću otpornost gradskih sredina u slučaju eventualnih budućih pandemija.

Jedna studija naučnika sa Harvarda ukazuje na moguću međusobnu vezu između zagađenja vazduha u SAD i smrtnosti usljed oboljevanja od COVID-19, dok italijanski naučnici koji su prisustvo korona virusa otkrili na česticama zagađivača sada nastoje da ustanove da li zagađenje doprinosi njegovom širenju.

Rezultati jedne ankete pokazuju da, upravo zbog korona virusa, gotovo trećina Amerikanaca razmišlja o preseljenju u manje naseljena mjesta, a i sam gradonačelnik Njujorka Endrju Kuomo doveo je intenzitet pandemije u tom gradu u vezu sa velikom gustinom naseljenosti, pozivajući na donošenje plana za njeno smanjivanje.

Ipak, nije sasvim jasno koliku ulogu u svemu igra taj statistički parametar, jer, primjera radi, Hong Kong, koji se takođe odlikuje velikom gustinom naseljenosti, bolje je upravljao pandemijom od nekih ređe naseljenih gradova u Evropi i SAD.

Kako navodi CNN, nije pouzdano utvrđeno ni u kojoj mjeri korišćenje sistema gradskog prevoza doprinosi širenju korona virusa, ali se može očekivati da ga putnici u budućnosti ređe koriste, i da će, umjesto toga, porasti zastupljenost principa "mikromobilnosti", oličenog u upotrebi prevoznih sredstava kao što su trotineti i električni bicikli.

Atrakcija