Lauc: Pratili smo mnoge bolnice u Europi, 'ljetni' je Covid puno manje opasan Istaknuto

Autor  Jul 20, 2020

U seriji videointervjua “Imperativi uspjeha”, u kojima poduzetnike, stručnjake i donositelje odluka Jutarnji tv propituje o prioritetima buduće Vlade, s jednim od najuglednijih hrvatskih znanstvenika, vlasnikom Genosa, i članom znanstvenog savjeta koji pomaže Vladi u bori protiv epidemije, Gordanom Laucom, razgovarali smo o tome kako suziti prostor neizvjesnosti koji nam je donio Covid-19. Jedno je od ključnih pitanja zašto su javne rasprave o smrtnosti odinfekcija izazvane SARS-CoV-2 virusom vrlo rijetke. Zar nije logično da upravo smrtnost bude temelj donošenja epidemioloških, kao i ostalih javnih politika tijekom pandemije?

AUTOR: Gojko Drljača / Jutarnji.hr / Jutarnji tv


Bez licitiranja

- Problem smrtnosti od Covida je nezgodna stvar. Ako želimo reći koliki je postotak smrtnosti ili koliko ljudi razvija teši oblik bolesti, moramo znati koliko je ljudi zaraženo. Podatak koliko je ljudi zaraženo jako je nepouzdan i jako varira od države do države. Prema sadašnjim statistikama ispada da neke od najbogatijih zemalja u Europi imaju najlošije statistike umrlih te da im zdravstvo najlošije funkcionira. Nešto ne štima u tim brojevima.

Upravo to što znamo da su brojevi nepouzdani, razlog je zašto se ne licitira njima. Broj umrlih koji prebrojimo (uz to što ostaje pitanje je li netko umro od Covida ili uz Covid) trebali bi podijeliti s ukupnim brojem zaraženih. Nepouzdani broj, dakle, dijelimo s nepouzdanim brojem.
Singapur i Belgija

I tako u Singapuru imamo 24 umrlih na 40.000 oboljelih, a u Belgiji je smrtnost zamalo 15 posto, pri čemu je riječ o istoj bolesti. Uz to, još jedna važna komplikacija: znatno je različita smrtnost zimi u odnosu na onu ljeti.

Pratili smo brojne bolnice u Europi i 7000 pacijenata koji su ušli u različitom razdoblju u bolnicu. Oni koji su oboljeli u veljači i ožujku puno su češće umirali ili imali puno težu bolest nego oni koji su se razboljeli u travnju ili svibnju.

Dakle, imamo neprecizni broj umrlih, neprecizni broj zaraženih te dvije različite težine bolesti. Smrtnost se vjerojatno kreće od 0,1 pa sve do 0,8, 1,0 posto oboljelih.

Više ćemo znati kad prođe cijela godina, odnosno kad opet dođe sezona gripe - objasnio je Lauc.

Na pitanje o tome možemo li na temelju našeg serološkog istraživanja koje je obuhvatilo 1054 ispitanika govoriti o smrtnosti u Hrvatskoj, Lauc je odgovorio da ga možemo povezati s istraživanjima iz zemalja kao što su Slovenija ili Češka, pa ispada da je u Hrvatskoj smrtnost samo 0,1 posto, ali će se opet otvoriti pitanje pouzdanosti brojeva. Treba voditi računa, upozorio je Lauc, da bismo i uz smrtnost od 0,1 posto mogli imati 2000 mrtvih ako bi se, recimo, zarazilo pola stanovnika Hrvatske.

S Laucom smo prokomentirali i vijesti o novoj revolucionarnoj vakcini utemeljenoj na mRNA tehnici koju razvija američka Moderna. Lauc smatra da je ta nova vrsta vakcine vjerojatno važnija za budućnost, kad bi se njome možda mogli cijepiti i karcinomi, nego kao rješenje za Covid-19.

Što se tiče Moderne, razvoj njihove vakcine, procjenjuje Lauc, važniji je možda zbog razvoja nove mRNA tehnologije, pa i cjepiva protiv karcinoma koji će se razviti u budućnosti, a ne kao rješenje za Covid-19. Cjepivo za Covid vjerojatno neće biti komercijalni uspjeh jer će ga proizvođači morati nuditi po proizvođačkoj cijeni.

- Ta vakcina sigurno neće doći brzo. Sada su prošli fazu 1, čeka ih faza 2 i 3. A u fazi 3 moraju cijepiti 10 do 30 tisuća ljudi pa pričekati određeno vrijeme kako bi vidjeli što se zbiva. To je najmanje pet, šest mjeseci. Sigurno prije početka sljedeće godine nećemo znati koje cjepivo je dobro, a onda tek slijedi organizacija proizvodnje - upozorio je Lauc koji smatra da je ova pandemija možda čak i dobro došla kao opomena čovječanstvu da više ulaže u znanost.

- U stalnom smo ratu s bakterijama i virusima. Imali smo pauzu od 50 godina kad smo antibioticima i cijepljenjima eliminirali većinu zaraza. Nažalost, ta je pauza prošla. Bakterije postaju rezistentne na antibiotike. Svijet je povezan pa se virusi šire u samo nekoliko tjedana. Trebamo nova oružja protiv stvarnih neprijatelja - smatra.

Nova istraživanja Lauc upozorava da smo ranijih godina cijeli teret znanosti i istraživanja prebacili na sredstva EU. Taj novac nije namijenjen za to.

- Naš je proračun uvelike podcijenio novac potreban za razvoj istraživanja. To je tako godinama. Nadam se da će nova vlada donijeti hrabru odluku da su obrazovanje i istraživanje ulozi u budućnost, a ne trošak. Danas ljudi ne razumiju temelje biologije pa imamo pokret antivaksera. To se jedino može riješiti obrazovanjem. Cijela piramida mora završiti vrhunskom znanošću. I to sve mora financirati Hrvatska a ne Bruxelles.

Cijela hijerarhija obrazovanja jedna je cjelina. Ne može se više događati na najlošiji upisuju profesorske smjerove pa imamo nastavnike koji podučavaju, a da nisu sigurni o čemu govore. A i ne može nastavnik sa svojom plaćom živjeti na granici siromaštva - zaključuje Lauc.

Atrakcija