Normalno s više web shopova Istaknuto

Autor  Okt 18, 2020

Posljednjih je tjedana što po portalima, što po televizijskim emisijama objavljena hrpa analiza o starom i novom normalnom i o tome kako će svijet izgledati nakon pandemije korone. Jedni zazivaju potpuni povratak na staro. Drugi s prilično senzacionalizma pričaju o "novom normalnom" svijetu maski i stalnih protuepidemijskih mjera. Pa pokušajmo tu priču sagledati realno.

Piše: Goran Vojković, Index.hr

Staro ne postoji u smislu da se ikada vraća. Uvijek idemo u novo. Ponašanje čovjeka se mijenja. Da se sada vratimo 150 godina, za dva bi se tjedna, s prvim ledom i posljednjim radovima u polju, 90% nas zavuklo u kuće i čekalo početak ožujka. Mnogima bi put do najbližeg grada ionako bio najduže putovanje u životu. Tri mjeseca bismo bili kod kuće, grijali se i jeli ono što se sakupilo preko ljeta - ne baš neka jako ukusna hrana. Dodali biste malo sušenog mesa ili ribe da začinite ručak. Pečena purica bi čekala praznik.

Ne moramo ići ni toliko davno u prošlost. Prije samo četrdesetak godina sasvim je normalno bilo da iz Varaždina za Hvar idete popodne vlakom do Zagreba, uvečer noćnim do Splita, pa ujutro čekate trajekt, ukupno dvadesetak sati. Da danas to predložite mlađima - gledali bi vas prilično čudno.

Da, korona će promijeniti naše ponašanje

Svaka promjena u našoj okolini mijenja i nas. Generacija koja je doživjela Drugi svjetski rat imala je običaj gomilati hranu kod svake krize jer je teško prihvaćala da problem Europe već desetljećima nije manjak, nego višak hrane. Međutim, netko tko je doživio godine nestašica i gladi kod svake će krize puniti frižider. Tako će nas promijeniti i ova pandemija - vjerojatno ćemo u budućnosti svi više prati ruke. Što uopće nije loše, zapadnjaci su jako slabo prali ruke i prije pandemije (statistički, s pranjem ruku uvelike vode većinski muslimanske zemlje). Nadalje, vjerojatno ćemo u budućnosti više paziti na "osobni prostor" i opravdano se izderati kada nam se netko na blagajni gura u leđa i gleda što kupujemo - što je opet dobro. Imate pravo na "osobni prostor", ma što netko tupio o "običajima".

Vrlo moguće, nekoga tko gripozan dolazi na posao više nećemo gledati kao junaka, nego kao širitelja zaraze - kako u biti i treba. Bolestan si - ostani doma. Ako ti se baš radi - radi online. Možda, samo možda ostane običaj nošenja maske kada si prehlađen, kako je uobičajeno u Aziji, a što je znak pristojnosti prema drugima.
Rad od kuće će postati nešto uobičajeno

Neki dijelovi gospodarstva će pretrpjeti trajne promjene. Ne zbog korone, nego zbog promjena u načinu poslovanja. Avionski prijevoz će vjerojatno trajno ostati bez dijela poslovnih putnika. Poslovnjaci su ovih mjeseci shvatili da se hrpa sastanaka može odraditi online. To opet nije loše - manji je karbonski trag, a online sastanci imaju težnju da budu i brži i kvalitetniji od klasičnih. Vjerojatno će se u budućnosti uživo održavati samo važni završni sastanci ili poslovni pregovori.

Ljudi su se navikli ponovno družiti kod kuće i to će se sporo mijenjati. Možemo očekivati veću popularnost igranja društvenih igara na ploči, kavica kod prijatelja, a ne u kafiću, pa i više zajedničkog roštilja vikendom. Također, korona nas je podsjetila na potrebu zdravijeg života i veze s prirodom pa bi izletišta i planinarski domovi mogli postati posjećenija mjesta.

Što je s ostalim aspektima života?

Praksa je pokazala kako se mnogi uredski poslovi uspješno mogu raditi i iz kuće ili vikendice. Možda će dolazak u ured samo jednom ili dvaput tjedno postati normala. Naći ćemo se na neformalnom druženju i poslušati nove ideje te popričati s kolegama. Uredski prostor više neće biti ovoliko potreban. Neki su već počeli otkazivati dijelove ureda ili prelaziti u manje prostorije jer se pokazalo da radnici jednaku ili čak veću produktivnost imaju radeći od kuće. Radnici su također zadovoljni jer ne troše vrijeme na putovanje do posla pa poslije do kuće. Rad od kuće u SAD-u je popularan već nekoliko godina, no sva ova događanja su ga učinila uobičajenim i u nas. To će, naravno, imati posljedice i na ponudu uredskog prostora, ali i na stanove - tražit će se stanovi s radnom sobom, a stan bez brzog interneta će biti popularan kao stan bez kupaonice. S druge strane, kafići i restorani u poslovnim četvrtima bi mogli ostati bez dobrog dijela korisnika. Pojavit će se pretplate na dnevne dostave hrane - zašto ne bismo i kod kuće imali ručak svaki dan u isti sat, a na internetu unaprijed kliknuli što želimo? U Aziji to već nude.

Nastava? Pokazalo se kako neke stvari online rade jako dobro, a neke prilično loše. Neki kolegiji mogu odlično prijeći na digitalne platforme, ali ne svi. Ne možete dobro raditi predmete u kojima su bit vježbe i interakcija. Budućnost učenja će biti hibridna - neke stvari online, druge fizički u učionici, a nove tehnologije bi mogle posebno pomoći studentima uz rad. Također, nudit će se puno više raznih online tečajeva. Neki će se specijalizirati za pripremu online edukacija.

Trgovina? Sve više ljudi koristi online trgovinu. Promjene za koje bi možda trebalo pet ili čak deset godina dogodile su se u pola godine i ugodnosti koju nudi kupnja iz kuće ljudi se neće odreći. Također, plaćanje karticama je danas postalo nešto sasvim uobičajeno. Tko se tome nije prilagodio, imat će sve većih problema u poslovanju.
Kada će normalizacija?

Svijet, naravno, čeka cjepivo jer je teško da će se život normalizirati bez njega. Nakon što cjepivo postane široko dostupno, pitanje korone će biti kao i pitanje gripe - imate se mogućnost cijepiti, ako ste lošijeg zdravlja trebate se i dodatno paziti, no odgovornost je tada na vama, ne na državi, poslodavcu ili organizatoru nekog skupa. Svijet će se vratiti u normalu.

To će biti nova normala u kojoj ćete više prati ruke i u kojoj će biti više online trgovine nego ikada. U kojoj će se manje poslovno putovati jer je sastanak putem videokonferencije postao nešto uobičajeno, ali možda će se turistički putovati čak i više. Ljudi će biti željni putovanja, provoda i novih sadržaja. Ponovno će ljeti biti gužve prema Jadranu, hrpa ljudi će ići na svoj odmor, samo ćete oko sebe vidjeti sve više električnih automobila, a autocestu će pokrivati mobilna 5G mreža. Tehnološki razvoj u krizama se ubrzava značajno.

Dakle, kada govorimo o svijetu nakon korone nisu u pravu oni koji tvrde da će se sve vratiti na staro, ali ni oni koji su uletjeli u teorije zavjere o nekoj svjetskoj vladi i novom svjetskom poretku. Nećete se probuditi u trajnoj diktaturi. Granice neće ostati trajno zatvorene. Neće stati ni razvoj novih proizvoda i novih usluga - štoviše, mnoge nove tehnologije samo čekaju. A neće vam nitko ni ugraditi čip - zašto i bi kada uređaj za praćenje koji nosi tajni naziv "mobitel" uredno sami plaćate i još se veselite kada dođe novi jači model koji vas bolje prati?

Mi u Hrvatskoj bismo trebali naučiti (a pitanje je hoćemo li) da država ne smije toliko ovisiti o turizmu. Turizam kao djelatnost je odličan u puno pogleda, ali je i iznimno osjetljiv. Ne može petina ekonomije jedne države ovisiti o turizmu a da se ta država uopće smije nazvati stabilnom. Hrvatska treba drugačiji razvoj, treba djelatnosti koje nisu toliko osjetljive. A tu se za razliku od češćeg pranja ruku kao narod vjerojatno nećemo opametiti.


Atrakcija