Globalni dogovor protiv poreznih rajeva Istaknuto

Autor  Okt 12, 2021

Skoro 140 zemalja dogovoreno je sveobuhvatnu reformu globalnih pravila za opozivanje multinacionalnih korporacija s ciljem da se suzbiju poreški rajevi i zaustave trka u smanjivanju poreza kojom mnoge države mame tvrtke, dok druge ostaju bez neophodnih prihoda, prenosi Radio slobodna Europa pisanje svjetskih medija.

Više od 130 zemalja potpisalo je globalni sporazum o reformi korporativnog oporezivanja s ciljem da se eliminiraju porezni rajevi, uz procjenu da će donijeti više od 150 milijardi dolara multinacionalnih kompanija, ističe Financial Times.

Sporazum koji, kako ukazuje na britanski list, predstavlja najveću reformu korporativnog oporezivanja za više od jednog vijeka, predviđa 15 posto globalne minimalne učinkovite porezne stope korporacijama uz nova pravila koja bi trebala prisiliti multinacionalne tvrtke da prijavljuju profit i plaćaju više poreza u zemljama u kojima posluju .

Dogovor je trijumf za Organizaciju za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) koja godinama nastoji suzbijati izbjegavanje plaćanja poreza među korporacijama, ocjenjuje Financial Times.

U okviru dogovora, 136 zemalja također se saglasilo sa dvogodišnjom zabranom uvođenja novih poreza tehnološkim kompanijama kao što su Google i Amazon, što bi moglo pomoći administraciji Joea Bidena u pokušaju da ratificira sporazum u SAD -u.

Ulozi su veliki za SAD i zemlje koje su nametnule poreze na digitalne usluge tehnološkim kompanijama iz Silicijumske doline, piše Financial Times, dodajući da bi u slučaju da američki Kongres ne prihvati sporazum, te zemlje mogu nastaviti primjenjivati ​​digitalne poreze što bi pokrenule trgovinske sporove s Washingtonom.

Dogovor postignut poslije decenije razgovora pod okriljem OECD-a označava ogromnu promjenu u pristupu kada je u pitanju oporezivanje velikih svjetskih kompanija, ocjenjuje BBC u analizi.

Zemlje su se ranije često međusobno nadmetale kako bi nudile atraktivne aranžmane multinacionalnim korporacijama, s obrazloženjem da će te tvrtke otvoriti tvornice i stvoriti nova radna mjesta, čime bi dale nešto zauzvrat za niže poreze.

Međutim, giganti nove digitalne ere bile su vjerne u jednostavnom prijemještanju profita, od regiona u kojima posluju do onih u kojima će platiti najniže poreze, što je, ukazuje BBC, bilo dobro za porezne rajeve, a loše za sve ostale.

Novi sustav ima za cilj da minimizira mogućnosti prebacivanja profita i osiguranja da najveća poduzeća plaćaju barem neke poreze tamo gdje posluju, a ne tamo gdje odluče da imaju sjedište.

Samo po sebi uspjelo je što je sporazum podržao 136 zemalja, ali će, dodaje BBC, neizbježno biti i gubitnici i pobjednici.

Poslije godine propuštenih rokova i prepirki kako oporezovati tehnološke gigante, sporazum je dogovoren u petak, 8. oktobra, približava se okončanju, kako je to reklamirati ministarstvo financija SAD Janet Yellen, globalno "trku do dna" među zemljama koje mame tvrtke sa sve nižim poreznim stopama , ocjenjuje Bloomberg.

Sporazum označava pobjedu u globalnim pregovorima koji su bili skoro zaustavljeni tijekom mandata predsjednika Donalda Trumpa i koji su prerasli u trgovinske tenzije uvođenjem jednostranih mjera i prijetnjama odmazdom, ukazuje Bloomberg, dodajući da bi se mogao dogovoriti da se donesu nove prihode vladama koje se suočavaju s velikim dužničkim teretom poslije pandemije Covid-19.

Potpisnici sporazuma uključuju sve članove Grupe 20, Europske unije i OECD-a, dok od zemalja uključeni u pregovore, samo Kenija, Nigerija, Pakistan i Šri Lanka, prema priopćenju OECD-a, nisu potpisali sporazum.

Sporazum usmjeren na suzbijanje poreznih rajeva predstavlja vrhunac godina napornih pregovora koji su oživljeni tijekom ove godine pošto je Biden preuzeo dužnost predsjednika i obnovio predanost SAD multilateralizmu, ukazuje New York Times.

Ministri financija zemalja uključeni su u pregovore koji su žurili da finaliziraju sporazum, za koji se nadaju da će preokrenuti višedecenijsku trku smanjivanjem korporativnih poreza koji su ohrabrivali tvrtke da preusmjeravaju profit u jurisdikcijama s niskim porezima, čime su, ističe popis, druge države lišavale novac koji im je potreban za izgradnju infrastrukture i borbu protiv globalnih zdravstvenih kriza.

SAD, koje su predložile najnižu stopu za oporezivanje korporacije od 15 posto, dugo su tražili načine za smanjenje podsticaja za preusmjeravanje profita u inozemstvo kako bi manje plaćali poreze. Sada, dok se Bideonova administracija sprema da pokuša da poveća poreze korporacijama, uvođenje globalnog minimalnog poreza ključno je u sprečavanju tvrtke da presele svoja sjedišta u inozemstvu.

Međutim, republikanci, koji se protive Bidenovim planovima za povećanje poreza kod kuća, odmah su se usprotivili globalnom sporazumu i zaprijetili da će ga blokirati u Kongresu, nagovještavajući bitku kada bi se trebalo ratifikovati sporazum.

Europske zemlje će, kako piše New York Times, nervozno pratiti da li će Biden uspjeti dati osiguranje da se SAD pridržava sporazuma. Ako se to desi, Francuska, Velika Britanija i druge zemlje su rekle da će ukinuti poreze koje su nametnule tvrtke iz Silicijumske doline, što je skoro pokrenulo transatlantski trgovinski rat, prenosi RSE.

Izvor: Beta