"Digitalni blizanac Zemlje" Istaknuto

Autor  Nov 09, 2021

Europska svemirska agencija radi na modelu digitalnog blizanca Zemlje, koji bi čovječanstvu mogao pomoći u donošenju odluka koje uzrokuju manju štetu po jedini planet kojeg imamo.

Digitalna replika Zemlje mogla bi pomoći znanstvenicima u boljem modeliranju budućnosti našeg planeta i pronalasku rješenja za probleme uzrokovane klimatskim promjenama.

Europska svemirska agencija (ESA) s partnerima je razvila napredni računalni model nazvan Digital Twin Earth, koji je utemeljen na podacima i fotografijama dobivenima iz satelita u orbiti i senzora na na tlu. Da bi pouzdano radio, projekt pokrenut 2020. godine zahtjeva i napredne algoritme umjetne inteligencije te moćna superračunala, koji su trenutno u razvoju.

ESA i njezini partneri izvještaj o napretku na tom projektu iznijeli su tijekom klimatskog summita COP26 koji se održav au Glasgowu.

Cilj tog planetarnog megamodela jest simulirati učinke različitih prirodnih procesa i ljudske aktivnosti na planet te izraditi modele scenarija evolucije u budućnosti. Primjerice, znanstvenici bi mogli izraditi model kako zamjena proizvodnje energije iz fosilnih goriva obnovljivim izvorima energije u nekoj regiji mijenja koncentracije stakleničkih plinova u atmosferi te kako ta promjena zauzvrat utječe na rast razine mora.

Tijekom PhiWeek događaja, koji je održan sredinom proteklog mjeseca, ESA-ini partneri predstavili su nekoliko djelomičnih modela na manjoj razini i koji se fokusiraju na različite regije na Zemlji ili planetarne podsustave.

Tim znanstvenika sa Sveučilišta Edinburgh u Škotskoj tako primjerice razvija digitalni model Antarktika. Antarktik sadrži 60 posto ukupne pitke vode na Zemlji, istaknuli su znanstvenici na spomenutom događaju. Kad bi se sav taj led otopio, razina svjetskih mora porasla bi za ogromnih 58 metara.


Koristeći satelitska promatranja, numeričke simulacije i umjetnu inteligenciju, izradili smo blizanca sustava ledenih ploča na Antarktiku, njegove hidrologije, oceana koji ga okružuje, atmosfere i biosfere. Iskoristili smo antarktičkog blizanca kako bismo pratili gdje se nalazi otopljena voda na i ispod ledene kore te da bi istražili kako se granične ledene ploče tope pod različitim hidrološkim scenarijima, pojasnio je Noel Gourmelen, znanstvenik sa Sveučilišta Edinburgh.

Drugi djelomični blizanci fokusirani su na hidrologiji riječnog sliva Po na sjeveru Italije te modeliranju suša u Africi.


Mode Digital Twin Ocean, kojeg je razvio francuski Nacionalni institut za oceansku znanost, proučava međudjelovanje između promjena u atmosferi i ponašanja oceana. Znanstvenici će iskoristiti taj model za proučavanje takozvanog arktičkog pojačanja, koji je dosad slabo shvaćen fenomen koji ukazuje pokazuje kako se sjeverne polarne regije zagrijavaju dvostruko brže od ostatka svijeta.

Svi navedeni modeli dizajnirani su tako da su lako pristupačni čak i korisnicima bez tehničkog znanja promatranja Zemlje i klimatskog modeliranja. Vlasti bi trebale moći koristiti te modele za vizualizaciju promjena u ekosustavima te modeliranje posljedica po okoliš različitih odluka, tvrde znanstvenici.

Izvor: Scientific American