Printaj ovu stranu

Samodostatnost i glokalizacija: EU želi vratiti farmaceutsku proizvodnju u Europu Istaknuto

Autor 

Nova europska farmaceutska strategija omogućit će smanjenje cijene lijekova i vraćanje farmaceutske proizvodnje u Europu, ocijenio je u četvrtak hrvatski eurozastupnik Tomislav Sokol, pozivajući na zajedničku europsku nabavu lijekova.

Zastupnici Europskog parlamenta raspravljali su u četvrtak na plenarnoj sjednici o Farmaceutskoj strategiji za Europu, koju je Europska komisija usvojila u srijedu, a čiji je cilj zajamčiti pristup inovativnim i cjenovno pristupačnim lijekovima te podržati konkurentnost, inovacijske kapacitete i održivost farmaceutske industrije u Uniji.

Sokol je u raspravi pozvao na zajedničku europsku nabavu lijekova kako bi se snizile cijene za građane i zdravstvene sustave, priopćeno je iz Ureda za odnose s javnošću EPP-a.

Nestašica lijekova dugogodišnji je problem koji se dodatno aktualizirao pojavom trenutne pandemije. Iako je Europska unija najveći svjetski izvoznik farmaceutskih proizvoda, glavni izazov je što se gotovo 80 posto aktivnih sastojaka za proizvodnju lijekova uvozi iz trećih država, prenosi Hina.

Sokol je predstavio istraživanje Farmaceutskog udruženja Europske unije iz 2019. godine koje je obuhvatilo 24 države članice, a koje je pokazalo da svaka četvrta država nema sustav prijave nestašice lijekova i da su njihove ljekarne imale problema s nestašicom lijekova.

"Farmaceutska industrija mora se dovesti i u slabije razvijene krajeve Europske unije kako bismo ostvarili samodostatnost gdje god je to moguće. Da bismo to uspjeli, europska ulaganja putem niza instrumenata, kao što su Obzor, EU za zdravlje, InvestEU, Digitalna Europa i posebno kohezijska politika moraju stvarati sinergije", rekao je Sokol (HDZ, EPP).

Jedan od konkretnih modela buduće europske suradnje kojom možemo sniziti cijene lijekova tiče se pristupa inovativnim lijekovima, koji nisu dostupni prvenstveno zato što su skupi. Model koji bi omogućio veću dostupnost skupih lijekova je zajednička europska javna nabava, kazao je.

"Matematika je jednostavna: ako Europska unija pregovara kao cjelina, pregovaračka pozicija država članica bit će znatno povoljnija, a konačna cijena lijekova za zdravstvene sustave i građane jeftinija. Vrijeme je da zajedničkom nabavom omogućimo niže cijene skupih lijekova, primarno za rijetke bolesti i dječje karcinome", istaknuo je.

Osim toga, Sokol je istaknuo kako je nužno usmjeriti se na osiguravanje lanaca opskrbe, sustave prijave nestašica, povećanu transparentnost zaliha te jačanje mehanizama za praćenje, upravljanje i izbjegavanje nestašica. Provedba strategije mora osigurati uklanjanje razlika u pristupu i cijeni lijekova te da se ne ponove izvozne restrikcije medicinskih proizvoda protivne europskom pravu i slobodi kretanja roba na unutarnjem tržištu.

"Realizacija ove strategije jedan je od mnogih koraka koje moramo poduzeti da svi građani doista žive u Europskoj zdravstvenoj uniji", zaključio je Sokol.

U raspravi s povjerenicom Europske komisije za zdravlje i sigurnost hrane Stellom Kyriakides sudjelovala je i hrvatska eurozastupnica Sunčana Glavak (HDZ, EPP), članica Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane EP-a, ocijenivši da je strategija korak naprijed prema boljem upravljanju sustavom za odgovor na zdravstvene krize u budućnosti.

Glavak je istaknula da su izazovi s kojima se susreću građani i farmaceutska industrija u pandemiji već dulje vrijeme tema u Europskom parlamentu, koji je stoga snažno podržavao izradu ove strategije.

„Vjerujem da možemo reći da smo jedan korak bliže boljem upravljanju sustavom za odgovor na zdravstvene krize u budućnosti. Europski parlament pozvao je na stvaranje europske ljekarne u Rezoluciji o nestašici lijekova u rujnu. Predlažem da razmislimo o smjernicama i vremenskom okviru za realizaciju tog važnog prijedloga“, naglasila je Glavak.

Nova farmaceutska strategija temelji se na četiri stupa. Europska komisija želi osigurati pristup cjenovno prihvatljivim lijekovima za pacijente i podržati konkurentnost, inovacije te održivost farmaceutske industrije u Europskoj uniji. Uz to, poticat će se razvoj visokokvalitetnih, sigurnih, učinkovitih i zelenijih lijekova. Poučeni pandemijom koronavirusa, i zastupnici i Europska komisija na istom su tragu – ključno je raditi na jačanju mehanizama za pripravnost i odgovor na krizne situacije te diverzifikaciji i uspostavljanju sigurnih lanaca opskrbe kojima se želi riješiti problem nedostatka lijekova. U konačnici, cilj je i zaštiti građane promicanjem visoke razine standarda kvalitete, učinkovitosti i sigurnosti.

„Pandemija koronavirusa podsjetila nas je da su zdravlje i životi ljudi neprocjenjivi. Zato moramo našim građanima osigurati pristup učinkovitim, provjerenim, sigurnim i povoljnim lijekovima. Farmaceutska industrija treba biti naš partner u dijalogu jer je neizostavan akter u ispunjenju ciljeva koje postavljamo u zaštiti zdravlja“, zaključila je Glavak, navodi se u priopćenju.

Atrakcija