Ljudi slušaju uglavnom one sa kojim dijele mišljenje Istaknuto

Autor  Sep 21, 2021

Ljudi najviše slušaju osobe koje im govore ono što i sami misle ili ono u šta već vjeruju, a ignorišu one koji im govore stvari koje ne žele čuti, pokazuje istraživanje oxfordskih naučnika.

Studija objavljena u Žurnalu europskih ekonomskih asocijacija, koji je izdao Oxford University Press, ukazuje na činjenicu da takvo ponašanje čini ljude još pristrasnijim u međusobnoj razmjeni uvjeta.

Bilo bi razumno da ljudi donose odluke isključivo na temelju dokaza i iskustva, ali prethodna istraživanja pokazuju da na donošenje odluke često imaju utjecaj "motivisana uvjerenja".

Ljudi, naime, vjeruju u neke stvari djelimično i zbog toga što žele da one budu istinite, bez obzira na to da li one i jesu takve.

"Motivisano uvjerenje" stvara ozbiljne pristrasnosti, pa se pretpostavljalo da su ta uvjerenja objašnjenje za širenje dezinformacije putem interneta. Takva uvjerenja mogu isto tako objasniti i kretanja na financijskom tržištu.

Postoji vrlo mnogo dostupnih objektivnih informacija u vezi s financijskim tržištima, ali grupno donošenje odluka i podsticanje mogu rezultirati takozvanim balonima i stvaranjem financijskih nestabilnosti.

Naučnici su koristili eksperimente kako bi istraživači postavili li takve pristrasnosti u vjerovanja još drastičnije kad ljudi međusobno razmjenjuju baš takvu uvjerenje.

Spajali su parove na temelju njihovih rezultata na testovima inteligencije, tako da su oba aktera imala ili natprosječnu ili inteligenciju ispod prosjeka.

Učesnici studije razmjenjuju uvjete u vezi sa prijedlogom za koji su obje strane želje da vjeruju da je istinit - na primjer da su oboje u grupi visoke inteligencije.

Eksperiment je otkrio da su ljudi koji su bili pesimistični u vezi sa tim da su u visokointeligentnoj grupi postali značajno optimistični kad su uvjetovani razmjenjivali sa optimističnim sagovornikom.

S druge strane, optimistična osoba uglavnom se ne mijenja uvjetom ako je sa druge strane bila pesimistična osoba. Taj efekat se pokazao posebno snažnim za učesničke studije koje su se nalazile u grupi sa inteligencijom ispod prosjeka.

Sveukupno gledano, rezultati sugerišu da se pojašnjenje pristrasnosti događa zato što ljudi selektivno dodaju veću informacijsku vrijednost socijalnim signalima koji podržavaju njihovo vjerovanje.

Na polovini eksperimenata, međutim, naučnici su ispitali dali nepristrasnu informaciju o tome u kojoj se grupi nalaze, što se pokazalo vrlo učinkovitim za uklanjanje pristrasnosti koja je posljedica inicijalnih razmjena uvjerenja.

Ti rezultati sugerišu da pružanje nepristrasnog i pouzdanog izvora informacija može smanjiti "motivisana uvjerenja".