Macronov fatalni udarac Zap. Balkanu Istaknuto

Autor  Okt 19, 2019

Francuska je ostala dosljedna ideji svog predsjednika Emanuela Makrona da Evropska unija treba prvo da se reformiše, pa da se proširuje, a direktne posljedice toga na svojoj koži osjetile su Sjeverna Makedonija i Albanija, koje nisu dobile datum početka pregovora, objavio je Blic.

Ovakva, do daljnjeg konačna odluka, došla je nakon višesatnog sastanka šefova država i vlada Evropske Unije(EU), koji nisu uspjeli da se dogovore i daju “zeleno svjetlo” objema državama, a kao glavni “krivac” za to jasno i glasno se navodi Francuska.

Sa druge strane, da je to njen i stav šefa države Makrona nije nikakva nepoznanica, s obzirom na to da on nije nikada krio šta je njegova ideja kada je riječ o Uniji. Od 2017. godine, od kada je postao šef francuske države, on je zastupao tezu da je proširenje nemoguće bez prethodnih unutrašnjih reformi EU.

To je govorio i u svojoj zemlji, u EU, ali i balkanskim zemljama, pa i Srbiji koju je prije izvjesnog vremena posjetio. Da će to biti francuska pozicija svojevremeno je nagovijestila i francuska ministarka za evropske poslove Emili Loazo koja je tokom posjete Beogradu jasno rekla da “sadašnje stanje EU ne omogućava proširenje članstva”. Iako to ovdašnjoj javnosti nije prijalo da čuje, i možda nisu shvatili da je stvar riješena, na primjeru Makedonije i Albanije ispostaviće se da jeste.

Međutim, kako će ta reforma Unije izgledati, šta će podrazumijevati i kada će početi, za sada je nepoznanica, kao što je nepoznanica i kakve bi posljedice takva odluka mogla da ima i po samu EU , ali i zemlje Zapadnog Balkana koje na to članstvo u godinama koje slijede računaju. Ono što je izvjesno, gotovo sigurno će ih usporiti na i onako sporom evropskom putu, objavio je Blic.

Šta Francuska hoće?

Za sada se zna da zvanični Pariz zastupa stav da bi trebalo usvojiti novu metodologiju u pregovaračkom procesu jer je trenutni okvir predugačak i komplikovan. Zato bi trebalo promijeniti pristup jer onako kako se trenutno radi, ne podudara se sa realnom situacijom u zemljama koje pregovaraju.

Iako zagovara nov način pregovora, Francuska nije precizirala šta bi oni trebalo da obuhvate i kako bi trebalo da izgledaju. Ono što se za sada zna jeste da bi ta metotodologija mogla da bude predstavljenja na proljeće naredne godine. Kako i za otvaranje pregovora, i za novu metodologuju neophodna je saglasnost svih država članica EU.

U isto vrijeme, ovakav razvoj događaja donio je nove dileme, poput one da li će sve ovo uticati i na koji način na Srbiju i Crnu Goru koje su već u pregovorima sa EU. Takođe, dovode se u pitanje i uslovi pod kojima zemlje pristupaju, jer se s pravom pitaju da li će biti nekih novih, drugih ili drugačijih.

Bez obzira na sve poznate i nepoznate činioce u ovom procesu, Makron je ostao neumoljiv, i uspio preko svoje vlade da se izbori za to da se ne donese odluka koja bi bila dobar signal za Sjevernu Makedoniju i Albaniju.
Šteta po EU
To je mnoge navelo da se zapitaju da li je Francuska, zapravo oštetila evrospke interese. Upravo to je rekao Roland Frojdenstin, politički direktor Vilfrajd Martens Centra za evropske studije, inače zvaničnog tink-tenka grupacije Evropskih narodnih partija (EPP), koji je naveo da je stav Makronove vlade izolovao zemlju, dodajući nekoliko “nedavnih nedostataka francuske evropske politike“.

– To takođe šteti regionalnim interesima EU – rekao je on za Euractiv.com.

Kako dodaje, francuski veto u isto vrijeme ističe i dilemu karakterističnu i za druge zemlje: “Sa jedne strane, postoji široki umor od proširenja među stanovništvom, posebno u zapadnoj Evropi, takođe i zbog problema vladavine prava u Poljskoj i Mađarskoj”.

Reagovao je i hrvatski premijer Andrej Plenković, koji je naveo da francuski zahtjev o novoj metodologiji nije pravedan jer se ne mogu mijenjati pravila utakmice tokom igre.

Iako je većina zemalja članica bila za to da pregovori počnu, zbog procedure u EU, prema kojoj o nekoj odluci moraju da se saglase sve zemlje članice, blokada je postala realnost.

Ljutnju zbog svega ovoga nisu krile ni pojedine zemlje niti evropski zvaničnici koji uopšte nisu blagonaklono gledali na cijelu priču, jer smatraju da je otvaranje pregovora sa ove dvije zemlje u isto vrijeme i snažna poruka za čitav region, naročito imajući u vidu da je Sjeverna Makedonija ispunila sve što je od nje traženo.

Blokada zbog revolta?

Spekulisalo se da je sve ovo što se dešavalo ovih dana posljedica, između ostalog, toga što je francuski predsjednik Makron izrevoltiran bezuspješnim konsultacijama o raspodjeli vodećih funkcija unutar EU, tačnije zbog toga što poslanici Evropskog parlamenta nisu podržali izbor Silvi Gular za evropsku komesarku koju je upravo on kandidovao.

To je shvaćeno kao “šamar” i to upravo iz Njemačke i kancelarke Angele Merkel, od koje već neko vrijeme pokušava da preuzme palicu najmoćnijeg evropskog lidera.

Francuskoj su se u protivljenju otvaranja pregovora priključile Danska i Holandija.

Atrakcija