"Žestoki" razgovori, podjele na grupe zemalja "Klub škrtaca" i "Prijatelji kohezije": Plenarni sastanak svih čelnika zemalja EU-a odgođen do daljnjega

Autor  Feb 21, 2020

Plenarni sastanak Europskog vijeća, na kojemu čelnici država i vlada zemalja Europske unije razmatraju proračun EU-a za razdoblje od 2021. do 2027. odgođen je.

Vodili su se žestoki razgovori  kako bi se približila suprotstavljena stajališta o višegodišnjem financijskom okviru, a trebao se prihvatiti i sedmogodišnji proračun ključan za razvoj Unije.

U međuvremenu, čelnici zemalja Prijatelja kohezije sastali su se kako bi pokušali dogovoriti zajednički pristup. Isto je prije njih napravila i skupina četiriju "štedljivih" zemalja iz tzv. "kluba škrtaca", prenosi HRT.

Sadašnji proračun iznosi 1000 milijardi, Europska komisija predlaže proračun od 1135 milijardi, a predsjednik Europskog vijeća Charles Michel - 1094,8 milijardi, što je 1,074% bruto nacionalnog dohotka 27 država članica.

Štedljive zemlje inzistiraju da se sljedeći sedmogodišnji proračun ograniči na 1% nacionalnog dohotka, što bi značilo da bi proračun bio za 75 milijardi eura manji. Tih 75 milijardi eura je zapravo iznos britanskog doprinosa europskom proračunu. Austrija, Danska, Nizozemska i Švedska te Njemačka, koja je nešto fleksibilnija - imaju pravo na rabat, svojevrsni popust na uplate u europski proračun kako bi se  osiguralo da nijedna zemlja članica ne bi imala pretjerana izdvajanja u europski proračun u odnosu na svoje bogatstvo. Taj rabat je prvi put uveden 1984. kada je Velikoj Britaniji omogućeno znatno smanjenje uplata u proračun.

Zemlje koje primaju više nego što uplaćuju, a to je većina, među kojima je i Hrvatska - protive se oštrijim rezovima u poljoprivrednoj i kohezijskoj politici. Njima se pridružila i Francuska koja iz Europske poljoprivredne omotnice prima 11 milijardi eura i predsjednik Emmanuel Macron se ne želi u Pariz vratiti s manje novaca, javlja naša dopisnica iz Bruxellesa Jasna Paro. Pojavile su se i nove stavke u proračunu kao što je financiranje tranzicije prema zelenoj ekonomiji, priprema za digitano društvo budućnosti i zajednička obrana.

- Nikad nije dovoljno, ali morate imati širi kontekst: stav premijera nekoliko zemalja neto kontributora koje ne žele povećanje proračuna, aspiracije i ambicije zemalja prijatelja kohezije te novi prioriteti. Dakle, određenje iznos sredstava. Nije lako u svim tim pregovorima i kompromisima namiriti sve. Treba uzeti u obzir i činjenicu da odlazi Ujedinjena Kraljevina i da je manje sredstava na raspolaganju u ovih sedam godina. Mislim da smo već pokazali specifičnu razliku koja vezano za Hrvatsku zaista postoji, kazao je premijer Andrej Plenković. Mi smo se zalagali za pitanja koja su nam važna a to su: kohezijska politika, demografska revitalizacija, dodao je.

Atrakcija