Samit EU odgodio razlaz sjevera i juga EU? Nema zajedničkih obveznica, samo 540 milijardi eura zajedničke pomoći

Autor  Apr 23, 2020

Rusija, Kina i SAD mogu slobodno otvoriti šampanjac. U svakom slučaju, nije došlo do razlaza sjevera i juga, iako je Italija sama na rubu razlaza u koalicijskoj vladi. A ni javnost nije nezainteresirana već izmorena. Matteo Salvini, lider radikalno desne Lige, čeka svoj trenutak da iskoči i preuzme vlast.

Prije video summita lidera Europske unije bilo je više nego jasno da neće biti velikih iznenađenja. Ali se smatralo da će se summit moći ako se postigne neki napredak na ključnim pitanjima za fond za oporavak, objavio je Euractiv.

Charles Michel, predsjednik Vijeća EU, na konferenciji za medije je rekao: “Dogovorili smo se da radimo na posebnom fondu za oporavak posvećenom krizi Covid-19. Taj je fond nužan i hitan, treba biti dovoljno velik da se nosi s razmjerima krize i mora biti usmjerne prema sektorima i geografskim dijelovima Europe koji su najviše uzdrmani”.

To bi se dakle moglo smatrati određenim, ograničenim uspjehom. U svakom slučaju, nije došlo do razlaza sjevera i juga, iako je Italija sama na rubu razlaza u koalicijskoj vladi. A ni javnost nije nezainteresirana već izmorena. Matteo Salvini, lider radikalno desne Lige, čeka svoj trenutak da iskoči i preuzme vlast.

Michel je naglasio kako je potrebno pronaći izvore za financiranje fonda za oporavak, a dogovorene su zajedničke smjernice za oporavak koje uključuju sljedeće principe: solidarnost, kohezija i konvergencija. Smjernice definiraju 4 ključna područja:

    potpuno funkcionirajuće jedinstveno tržište (koje je doživjelo teške udarce tijekom krize),
    investicijski napor bez presedana,
    globalno djelovanje
    funkcioniranje sustava vladavine.

Dakle, na summitu su šefovi država i vlada prihvatili dogovor ministara financija o tome da se prihvate tri mjere EU za borbu protiv posljedica krize koje iznose 540 milijardi eura (tu je fond SURE za očuvanje radnih mjesta, zatim Europski stabilizacijski mehanizam, te sredstva Europske središnje banke). Ali, još jednom je potvrđeno da nema govora o uzajamnosti duga, dakle da se formira sustav euroobveznica čime bi se olakšalo zaduživanje članicama s nižim kreditnim rejtingom. Taj će sustav biti operativan 1. lipnja.

Michel je također naglasio da je od najveće važnosti da se poveća strateška autonomija Unije te da se u Europi proizvode esencijalne potrepštine.

I to je to. Vijeće EU je ponovno, kako bi izbjeglo da dođe do oštrijih sukoba, prebacilo lopticu ovaj put na Europsku komisiju (prošli su put, krajem ožujka, to bili ministri financija) kako bi pripremila prijedlog fonda za oporavak. I dali su joj rok do 6. svibnja. Naime, zemlje sjevera su opet govorile da bi fond trebao davati pozajmice, a zemlje juga da bi trebao davati subvencije.

Sve bi skupa trebalo biti povezano s novim Višegodišnjim financijskim okvirom (VFO) za razdoblje od 2021 do 2027, ali sada je veliko pitanje opsega: naime, prema procjenama Europske središnje banke, BDP Eurozone bi se mogao smanjiti za 15%. Kako u takvim okvirima planirati veći VFO nego što je to bilo početkom ove godine. Ursula von der Leyen je rekla da će se o tome raspravljati, ali je navela da bi trebao iznositi 2% bruto nacionalnog proizvoda (BNP). U dosadašnjim se raspravama, prije krize, svađa vodila između 1 i 1,3 posto. No, u četvrtak ujutro je njemačka kancelarka Angela Merkel u parlamentu, Bundestagu, poručila da će biti potrebno više uplaćivati u proračun. Što je dobar signal.

Ali je i dalje ostalo otvoreno pitanje kako će se doći do navedenog iznosa. Euractiv.com je dobio informaciju od jednog EU diplomata da će, prema posljednjim razgovorima, EU posuditi novac s tržišta i uliti ga u proračun EU. Veliko je pitanje kako će se taj novac raspodijeliti državama članicama - u obliku dugoročnih zajmova, bespovratnih sredstava ili kombinacije to dvoje.
Zaključak je dakle više nego jasan.

 I Von der Leyen i Michel su podsjećali na mjere koje poduzima svaka zemlja članica - točno je, Komisija je popustila brojne mehanizme kad je riječ o fiskalnoj strogoći i na dnevnoj bazi prihvaća planove članica za pomoć ekonomiji. Ali, presudne odluke o uzajamnosti dugova, o zajedničkoj bazi na koju bi se oslanjale države s većim problemima pa i samo za rješavanje posljedica ove krize, nema. EU će, kako sada stvari stoje, ostati zajednica jedinstvenog tržišta, do kraja neprovedenog procesa kreiranja zajedničke valute i sukladno tome zajednica nacionalnih država. Vraćamo se, kako stvari stoje, donošenju dogovora na razini najmanjeg zajedničkog nazivnika.

Rusija, Kina i SAD mogu slobodno otvoriti šampanjac.

Sastanak na vrhu zemalja članica EU-a i šest zemalja zapadnog Balkana održat će se putem videoveze 6. svibnja, objavio je Michel. I potvrdio hrvatski premijer Andrej Plenković.

Sastanak na vrhu EU-zapadni Balkan trebao se održati 6. i 7. svibnja u Zagrebu i biti vrhunac hrvatskog predsjedanja EU. Međutim, zbog mjera koje su uvedene radi suzbijanja pandemije nemoguće je organizirati fizički sastanak.

Atrakcija