Novi Tianmen? Novi kineski zakon za Hong Kong uvodi doživotni zatvor u slučaju traženja otcjepljenja, dosluha sa stranim silama, subverzivnog djelovanja ... Istaknuto

Autor  Jun 30, 2020

Peking je utorak objavio pojedinosti novog zakona o sigurnosti za Hong Kong koji najavljuje autoritarnije doba najslobodnijeg kineskog grada uz moguću kaznu doživotnim zatvorom u slučaju traženja otcjepljenja, subverzivnog djelovanja, terorizma i dosluha sa stranim silama.

Kineski parlament je ranije u utorak usvojio zakon o sigurnosti koji Pekingu daje široke ovlasti u njegovoj provedbi i vodi najradikalnijim promjenama posljednjih desetljeća u načinu života tog dalekoistočnog financijskog centra od 7,5 milijuna stanovnika, prenosi Hina.  

Peking je pojedinosti zakona držao u tajnosti ne dajući stanovnicima Hong Konga vremena da "probave" složeni zakon prije no što je stupio na snagu u 23 sata po lokalnom vremenu.

Trenutak stupanja zakona na snagu se doživljava i kao simbolično poniženje Britanije jer dolazi samo sat prije 23. godišnjice britanske predaje Hong Konga Kini. Tom je prilikom je posljednji kolonijalni guverner tog grada Chris Patten, oštar kritičar kineskog zakona, suznih očiju predao natrag Hong Kong pod kinesku vlast.  

Zbog straha od novog zakona skupina istaknutog aktivista Joshue Wonga Demosisto i druge prodemokratske skupine su najavile da će se raspustiti.

- Kazneni elementi tog zakona su zastrašujući, ocijenio je za agenciju Reuters Simon Young, profesor prava na sveučilištu u Hong Kongu. Nadajmo se da nitko neće iskušavati taj zakon, jer će posljedice po pojedinca i pravni sustav biti nepopravljive.

Vlasti Pekinga i Hong Konga ustrajno govore da je zakon usmjeren na nekoliko "izazivača problema" i da neće utjecati na prava i slobode ili interes ulagača.

Dok se u Pekingu donosio sporni zakon, garnizon kineske vojske u Hong Kongu održao je vježbu koja je uključivala zaustavljanje sumnjivih plovila i uhićenja bjegunaca, objavila je televizija kineske vojske CCTV.

Uz stroge kazne, sigurnosna agencija u nadležnosti Kine

U najtežim slučajevima kršenja novog zakona zločini će biti kažnjavani doživotnim zatvorom, a kazne inače idu do 10 godina zatvora. Imovina povezana sa zločinom može biti zamrznuta ili zaplijenjena.

U slučajevima preklapanja kineski će zakon imati prednost nad postojećim zakonom Hong Konga, a vlasti matice Kine mogu preuzeti nadležnost nad nekim krupnijim slučajevima.  

Za tumačenje zakona bit će nadležan najviši odbor kineskog parlamenta. Suce u slučajevima koji se tiču sigurnosti imenuju čelnik Hong Konga.

Po zakonu će u Hong Kongu po prvi puta biti uspostavljena nova nacionalna agencija za sigurnost i neće biti pod nadležnošću lokalne vlasti. Vlasti mogu pratiti i prisluškivati ljude za koje se sumnja da ugrožavaju nacionalnu sigurnost.

Oni koji od stranih sila traže da uvode sankcije, blokiraju ili poduzimaju druge neprijateljske postupke spram Hong Konga ili Kine mogu biti proglašeni krivim za dosluh, odnosno urotu sa stranim zemljama.

Vlasti trebaju poduzimati potrebne mjere za "jačanje upravljanja i pružanja usluga ograncima međunarodnih   organizacije stranih zemalja, kao i stranih medija i nevladinih organizacija u gradu", kaže zakon.

Većina stanovnika Hong Konga se protivi zakonu, po anketi provedenoj ovoga mjeseca za agenciju Reuters, no podrška prosvjedima je pala i ima tek tijesnu većinu.

Britanija i zapad traže od Kine od odustane od zakona o Hong Kongu

Ujedinjeno Kraljevstvo i više od dvadeset zapadnih zemalja u utorak je od Kine zatražilo da preispita svoj novi zakon o nacionalnoj sigurnosti za Hong Kong, rekavši da Peking mora očuvati pravo na okupljanje i slobodu medija u toj bivšoj britanskoj koloniji.

- Želimo izraziti našu duboku zabrinutost nametanjem nacionalnog zakona o sigurnosti Hong Kongu što potkopava formulu 'jedna zemlja, dva sustava' i ima očite posljedice po ljudska prava, rekao je UN-ovom Vijeću za ljudska prava Julian Braithwaite, britanski veleposlanik u UN-u u Ženevi.

- Tražimo od vlada Kine i Hong Konga da preispitaju uvođenje tog zakona i uključe građane Hong Konga, institucije i pravosuđe kako bi se spriječilo daljnje urušavanje dugogodišnjih prava i sloboda, rekao je.

Braithwaite je govorio u ime 27 zemalja, od kojih su mnoge članice EU-a, te Australije, Kanade, Japana, Novog Zelanda i Švicarske.

Ranije se čelnica Hong Konga Carrie Lam obratila vijeću u Ženevi video porukom i rekla da će kineski nacionalni zakon o sigurnosti popuniti "rupu" i neće potkopati autonomiju Hong Konga.

Braithwaite je od kineskih vlasti također zatražio da dopusti UN-ovoj visokoj povjerenici za ljudska prava Michelle Bachelet "važan rani pristup" kineskoj regiji Xinjiang uslijed izvješća o proizvoljnim privođenjima i rasprostranjenom nadzoru većinom muslimanske ujgurske manjine.

- Visoka povjerenice, podstičemo vas da osiguravate redovne ove informacije o Hong Kongu i Xinjiangu kako bi štitili prava i slobode zajamčene međunarodnim zakonom, rekao je Braithwaite.

Inicijativu su pozdravili aktivisti.

- Prva izjava o Kini u četiri godine (...) žurno je potreban odgovor na glasove žrtava i na potrebu da Visoka povjerenica poduzme odlučnu akciju za nadzor kineskih napada na Ujgure i zaustavi potkopavanje prava u Hong Kongu, rekla je u izjavi Sarah Brooks iz Međunarodne službe za ljudska prava.