Ekonomija - pitanje svih pitanja izbora u SAD-u Istaknuto

Autor  Okt 18, 2020

Uz tešku situaciju u vezi s pandemijom izazvanom koronavirusom - ekonomija je pitanje svih pitanja za američke birače. Potvrđuje to rujansko istraživanje Gallupa na uzorku od 905 ispitanika.

Od 16 najbitnijih tema koje će kod ispitanih utjecati na izbor predsjednika, ekonomija prednjači. Slijede terorizam i nacionalna sigurnost, postupanje u krizi u vezi s pandemijom koronavirusa, zdravstvo i obrazovanje, objavio je HRT. Gotovo 9 od 10 ispitanika smatra da su stajališta Donalda Trumpa i Joea Bidena o ekonomiji izrazito bitna za njihov glas Za njih 44 posto su bitna, a za 45 posto - vrlo bitna.

Hispanoamerikanaca više nego Afroamerikanaca

Ekonomija je najvažnije predizborno pitanje i za rekordna 32 milijuna Hispanoamerikanaca s pravom glasa na ovim izborima, a koji prvi put brojčano premašuju Afroamerikance, za koje je također gospodarska kriza u koju je Amerika utonula zbog pandemije problem broj jedan, uz rasno nasilje.

Tijekom prve tri godine Trumpova mandata američka ekonomija rasla je godišnje 2,5 posto. Trump je obećavao 4 posto. U tom razdoblju stvoreno je gotovo 7 milijuna novih radnih mjesta. Ali pandemija je sve to poništila, izbila je iz ruku jak adut Donalda Trumpa, Amerika je u dubokoj recesiji.

Bez posla u mjesec dana ostalo 20 milijuna ljudi

U travnju je stopa nezaposlenosti u SAD-u skočila na 14,7 posto, što je najviše od Velike depresije prije gotovo stotinu godina. Službeni izvori kažu da je u jednom mjesecu više od 20 milijuna ljudi izgubilo posao. U rujnu se ipak stopa nezaposlenosti spustila na 7,9 posto. Ali prošloga tjedna za naknadu za nezaposlene prijavilo se gotovo 900 tisuća ljudi. Mnogi analitičari procjenjuju da bi se američko tržište rada moglo oporaviti tek potkraj 2023.

Joe Biden u kampanji ne propušta reći kako je on dijete iz radničke obitelji. Na taj način obraća se i tisućama radnika i članova sindikata iz tzv. neodlučnih država. Za to ima više razolga. Bjelačka radnička klasa iz ključnih industrijskih država poput Pennsylvanije, Wisconsina i Michigana 2008. glasala je za Obamu, a osam godina poslije - za Trumpa.

Ovoga ljeta prosječna satnica u Americi približila se vrijednosti od 30 dolara. Biden obećava dvostruko veću minimalnu satnicu, koja sada na nacionalnoj razini iznosi nešto manje od 7,5 dolara. Tvrdi da će tako porasti plaće više od milijun i pol onih koji su na federalnom minimumu.

Obitelji zakopane studentskim dugovima

U strukturi ukupnog duga američkih kućanstava zanimljivo je dotaknuti se studentskoga duga, koji je jedno od najvažnijih pitanja za američke obitelji. Na oko 45 milijuna Amerikanaca otpada 1,5 bilijuna toga duga. Na kraju studija u prosjeku svaki student duguje 30 tisuća dolara. To svakako nije zdravo polazište za ulazak mladih i obrazovanih, koji također glasuju, na tržište rada. Odražava se to onda i na tržište nekretnina, uvelike temelju američke ekonomije. I zbog toga 'millenialsi' u manjem broju posjeduju vlastitu nekretninu.

Nejednakost u prihodima podgrijava rasne tenzije

U rujnu je stopa siromaštva u SAD-u, prema istraživanju Sveučilišta Columbia, iznosila 16,7 posto. Tkogod pobijedi u utrci za Bijelu kuću 3. studenoga ima pred sobom taj dugoročni izazov. Prema podacima OECD-a, nejednakost u prihodima u SAD-u najveća je među sedam najrazvijenijih svjetskih ekonomija. Pritom ona između bjelačkog i crnačkog stanovništva podgrijava rasne tenzije. Od svibnja do danas u siromaštvo je palo gotovo 8 milijuna Amerikanaca, među njima je jako puno djece i pripadnika etničkih manjina.

Prema službenim podacima, 2019. u siromaštvu je živjelo oko 4,2 milijuna Amerikanaca manje nego godinu prije. To jest znatan pad, iako nije najveći u povijesti, što sebi pripisuje Donald Trump. Od 10,5 posto Amerikanaca koji su lani živjeli u siromaštvu, gotovo petina tog broja otpadala je na Afroamerikance, a više od 7 posto na Hispanoamerikance. Zbog pandemije se očekuje još veći porast siromaštva u SAD-u.
Atrakcija