Ključno pitanje: Zašto DORH nikada nije podigao optužnicu protiv Ratka Mladića: Svjedocima zločina prijeti se ako progovore

Autor  Feb 03, 2019

"Da se kvalitetno očisti rajon Nadin-Škabrnja, ako treba dva dana neka se radi i neka se cele noći gađa i očisti Nadin i Škabrnja, da Benkovačka brigada promrda svoj oklopni bataljon prema Škabrnji i da se to zbriše..."

Ovako glasi tekst zapovijedi koja je prethodila jednom od najstrašnijih pokolja civilnog stanovništva u Domovinskom ratu, a 17. studenoga 1991. izdao ju je načelnik štaba i zamjenik komandanta 9. kninskog korpusa JNA pukovnik Ratko Mladić. Sutradan su pripadnici 2. specijalnog voda teritorijalne obrane Benkovac, poznate kao Dobrovoljački vod, masakrirali 30 civila i 13 zarobljenih branitelja u Škabrnji, piše Slobodna Dalmacija. Prema rezultatima obdukcije utvrđeno je da nitko od civila i ubijenih branitelja nije pružao otpor, likvidirani su iz neposredne blizine, sistematski, kao na traci, iz vatrenog i hladnog oružja, tupim predmetima, rezane su im uši i vratovi...

Počinitelji zločina poznati

Okolnosti i počinitelji zločina u Škabrnji znali su se praktički već sutradan, mještani koji su preživjeli masakr znali su lica i većinu imena sudionika maskara, ali znalo se i da je zapovjednu odgovornost imao Ratko Mladić. Ali za to nije bilo izravnih dokaza. Sve dok prije nekoliko godina u dnevničkim zapisima Ratka Mladića i njegova pomoćnika nije pronađen prije citirani tekst zapovijedi koji je otklonio svaku sumnju i poslužio kao krunski dokaz da je Mladić stvarni nalogodavac napada na Škabrnju.

Iako je policija već 1995. podigla kaznenu prijavu protiv Ratka Mladića, Državno odvjetništvo RH nikad nije podiglo optužnicu protiv toga masovnog ubojice. U međuvremenu je u Zadru na suđenju u odsutnosti donesena presuda protiv deset sudionika škabrnjskog pokolja, odvojeno su osuđeni Nevena Banić i Jovan Badžoka kao pomagači u zločinu, no sve do danas, praktično, nitko iz zapovjednog lanca i izvršitelja toga okrutnog zločina nije odgovarao. Da bi početkom siječnja ove godine zadarska policija na konferenciji za medije objavila kako je Zoran Tadić (58) iz Loznice u Srbiji izravno odgovoran kao izvršitelj i poticatelj škabrnjskog pokolja civilnog stanovništva i zarobljenih branitelja!

Kaznena prijava protiv Tadića, 27 godina nakon događaja koji je obilježio Domovinski rat, postavila je logično pitanje: zašto tek sada? Naime, godinama nakon završetka Domovinskog rata iz Županijskog državnog odvjetništva u Zadru novinari su dobivali papagajske odgovore kako se vodi istraga protiv odgovornih za Škabrnju, iako njome nikad nije bio obuhvaćen Ratko Mladić, niti sada optuženi Zoran Tadić. Naprotiv, slale su se poruke da će se Mladiću za Škabrnju suditi u Haagu, što se na koncu nije dogodilo, te da se za neposrednim izvršiteljima zločina neuspješno traga. Postupci protiv Zorane Banić i Jovana Badžoka za sudjelovanje u škabrnjskom pokolju kao pripadnici teritorijalne obrane izgledali su nategnuto, bez pravih argumenata, više kao alibi države da se koliko-toliko umiri bol obiteljima žrtava, jer pravi krivci, od nalogodavaca do izravnih počinitelja, nikad nisu bili procesuirani, što se dovodi u izravnu vezu s odlukama na višoj razini politike i unutar samog DORH-a kojem je na čelu tada bio Mladen Bajić.

Banić i Badžoka na koncu su odslužili kazne, a stvarni krvnici ostali su izvan dohvata pravde. Uključujući i desetak pripadnika tzv. Dobrovoljačkog voda osuđenih u odsutnosti za kojima je raspisana i međunarodna tjeralica, no šanse da će oni jednog dana stvarno i odgovarati realno su minimalne.

Sve do, eto, utvrđivanja odgovornosti Zorana Tadića. Što je dovelo do toga iznenadnog "preokreta" u istrazi? Jesu li gotovo tri desetljeća od pokolja pronađeni neki novi dokazi koji ga izravnio terete? Gdje su ti dokazi dosad bili?

- Praktički istog dana kad su tijela ubijenih civila i branitelja preuzeta od strane policije započelo je istraživanje tog ratnog zločina. Škabrnja se, mogu tako reći, radi na dnevnoj bazi, a zadnjih nekoliko godina, u skladu s odlukom Ravnateljstva policije, stavljena je među prioritete, uz zločin u Nadinu. U tom cilju smo i osnažili Odjel za ratne zločine u kojem sada uz mene rade još tri inspektora, govori Ivan Gambiraža, otprije šest mjeseci voditelj Odjela ratnih zločina u PU zadarskoj. Gambiraža je policajac s više od 30 godina radnog iskustva, a od 2013. godine izravno je uključen u istrage ratnih zločina počinjenih protiv civila na zadarskom području od Drugog svjetskog do završetka Domovinskog rata. Ipak, nameće se pitanje, što je bilo presudno da se baš sada optuži Tadića?

Dokumentacija tzv. RSK

- Još prije se znalo da je Tadić bio u Škabrnji, ali ne više od toga. Nismo znali njegovu pravu ulogu. Na tom smo slučaju intenzivno radili zadnjih godina i na koncu smo došli do rezultata.

Presudan je bio, ističe Gambiraža, nedavni pronalazak dokumentacije Republike Srpske Krajine iz koje je bilo razvidno da je baš Tadić bio zapovjednik Dobrovoljačkog odreda koji je 18. studenoga 1991. pobio 43 osobe u Škabrnji. Dokumentacija je dobila potvrde kroz izjave svjedoka, a potom je trebalo utvrditi njegov identitet: koji je Zoran Tadić zapravo odgovoran i gdje se on danas nalazi?

Naime, jedan drugi Zoran Tadić, oficir bivše JNA, već je u odsutnosti bio osuđen u Zadru za ratni zločin na šest godina. Neki su mislili da se radi o istoj osobi koja je predvodila i napad na Škabrnju, ali provjerom informacija i razgovorom sa svjedocima ispostavilo se da on ipak nije "taj" Zoran Tadić. Kako u Srbiji s tim imenom i približnim godinama starosti živi između 700 i 800 osoba u jednoj generaciji, potraga je bila dodatno otežana. Međutim, filtriranjem dokaza i iskaza svjedoka potraga se na kraju svela na Zorana Tadića iz Loznice. Zahvaljujući suradnji s australskom policijom, na koncu je otkriveno da Tadić danas živi u Sydneyju. Između ostalog, pregledom društvenog profila jednog od pripadnika voda na Facebooku, gdje su pronađene brojne fotografije iz njegovih ratnih dana u društvu sa Šešeljem i njegovim četnicima, te drugim pripadnicima tzv. Dobrovoljačkog voda, policija je utvrdila da se definitvno radi o Zoranu Tadiću, bivšem zapovjedniku 2. specijalnog voda TO Benkovac.

- Čekamo da našu kaznenu prijavu potvrdi Županijsko državno odvjetništvo u Splitu. Ako do toga dođe, u što se nadamo, za Tadićem će biti raspisana međunarodna tjeralica. Krajnji je cilj njegovo izručenje i suđenje u Hrvatskoj, kaže Gambiraža i dodaje kako je s kaznenom prijavom protiv Tadića optužen cijeli zapovjedni lanac odgovornih za zločin u Škabrnji.

Prvi na toj listi je Vladimir Vuković, zapovjednik 9. kninskog korpusa, slijedi ga njegov zamjenik Ratko Mladić, pa komandant 180. oklopne brigade Tripko Čečović, potom Boško Dražić, pa Zoran Lakić te zapovjednici vodova Siniša Matić, Goran Opačić i Zoran Tadić. Od 32 pripadnika tog zloglasnog Dobrovljačkog voda pet je bilo za zadarskog šireg područja, a trojica iz samog Zadra.

- S obzirom na prikupljene dokaze, možemo u potpunosti rekonstruirati zločin u Škabrnji: tko je to napravio, zašto i kako. Sve žrtve su ubijene iz neposredne blizine, vatrenim, hladnim ili tupim oružjem, bez pružanja otpora. Bio je to klasičan pokolj civila i ratnih zarobljenika, suprotno odredbama Ženevske konvencije – naglašava Gambiraža i podsjeća na crnu "statistiku".

Naime, na području Zadarske županije tijekom Domovinskog rata evidentirano je 320 civilnih žrtava ratnog zločina, uključujući i 43 žrtve iz Škabrnje. Sve te žrtve danas su obuhvaćene u policijskim kaznenim prijavama prema osobama koje se sumnjiče za zapovjednu odgovornost ili za neposredno počinjenje zločina. Niti jedna civilna žrtva, dakle, nije preskočena, policija je uspjela utvrditi tko je po zapovjednoj odgovornosti odgovoran za svaku stradalu osobu, ubojstvo, ranjavanje, mučenje ili silovanje.

- Priče kako se ništa ne radi po pitanju istraživanja i pronalaženja odgovornih za ratne zločine protiv civilnog stanovništva jednostavno ne stoje. Radilo se i prije, ali se rezultati rada nisu na ovaj način javno prezentirali. Prije su istraženi i prijavljeni ratni zločini protiv civila u Medviđi (14 žrtava), Bruškoj (11 žrtava), Šopotu (osam žrtava), Rodaljicama (četiri žrtve)... Policija svakodnevno ulaže napore da dođe do relevantnih dokaza i pronađe odgovorne osobe. Ne možemo tvrditi da smo sva kaznena djela razriješili, i još ćemo sigurno godinama na tome raditi, kao u slučaju Škabrnje, ali smo utvrdili okvir odgovornosti za sva nama poznata djela ratnih zločina počinjena na ovom području – tvrdi Gambiraža.

Podsjeća na složenost istraživanja zločina koji su se uglavnom događali na tada okupiranom području kojem su hrvatske vlasti u potpunosti imale pristup tek nakon Oluje 1995. godine. To je u velikoj mjeri otežalo dolazak do dokaznog materijala, policija nije imala pravovremena saznanja za neke zločine, a poseban je problem suradnja sa svjedocima zbog protoka vremena. Neki su umrli, neki su se odselili, a neki ne žele o tome više govoriti. Nekima se još uvijek ozbiljno prijeti ako budu svjedočili na štetu izvršitelja poznatih zločina. U takvim uvjetima, kaže Gambiraža, policiji nije lako raditi i dokazivati nečiju odgovornost i kad znaju počinitelje jer saznanja bez dokaza na sudovima ne prolaze.

Suradnja sa Srbijom

Pronalazak odgovornih i počinitelja dodatno bi se ubrzao kad bi suradnja između Hrvatske i Srbije na tom polju bila bolja, u smislu razmjene informacija i dostupnosti podataka o traženim osobama. Tu međutim puno toga zapinje, pogotovo sa srbijanske strane, a policija nije u poziciji utjecati na međusobne političke odnose koji to mogu popraviti. Možda tek ulaskom Srbije u EU dođe do značajnijih promjena i prave suradnje na pronalasku odgovornih osoba za ratne zločine na području Zadra i Hrvatske.
Znači li to da i za Zadar vrijede riječi gradonačelnika Ivana Penave koji tvrdi da se Vukovarom još uvijek šetaju ubojice, odgovorni za zločine?

- To se ne može reći za Zadar. Ovdje se ubojice slobodno ne šeću – odgovara Gambiraža.

- Svako saznanje o potencijalnim počiniteljima je predmet našeg interesa i sigurno će biti predmet kriminalističkog istraživanja. Kažu, nikad ne reci nikad, ali ako imamo bilo kakva saznanja mi djelujemo. Nekada se dogodi da ljudi kod kuće u regalu, kao suvenir iz rata, čuvaju neku dokumentaciju koja nama može biti od ključne važnosti za upotpunjavanje mozaika nekog kaznenog djela. Nisu svjesni da to istražiteljima može biti dokaz. U tom smislu sam zahvalan svima na svakoj informaciji koja će nam pomoći pronalasku izvršitelja tih teških kaznenih djela, kada su obični ljudi zbog "krive" vjere ili nacije bili nemilosrdno ubijani, mučeni ili ranjavani. Naš je posao tražiti počinitelje, i tu ne pravimo razlike s koje su strane zločini počinjeni. Zločin je zločin i na tome ćemo ustrajati – poručuje voditelj Odjela za ratne zločine zadarske policije.

Atrakcija / Slobodnadalmacija.hr

  1. Najnovije

Kalendar

« Septembar 2019 »
Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
            1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30