Bizarni paradoksi Balkana u statistici: Industrija propada, a gospodarstvo se oporavlja. Primjer iz Hrvatske Istaknuto

Autor  Jun 03, 2019

Hrvatsko je gospodarstvo u prvom tromjesečju doživjelo neočekivano visoku stopu rasta od 3,9 posto, nezabilježenu još iz razdoblja prije krize. To je našu zemlju, u ovom trenutku, uvrstilo u gospodarski vrh Europske unije - iza Mađarske, Rumunjske i Poljske. Premijer Andrej Plenković smatra da je to ponajprije zasluga njegove vlade i provedenih reformi, prenosi Radnički media servis.


I mnogi ekonomisti kažu da je rast u prvom kvartalu razlog za zadovoljstvo. Međutim, oni smatraju da to nije vjesnik dugoročnijeg ubrzavanja hrvatskoga gospodarstva. To je najbrža stopa rasta još od posljednjeg tromjesečja 2016. godine, ali ona ne navješćuje ekonomski preokret u zemlji. Nisu primijećena velika strana ili domaća ulaganja u proizvodnju i radna mjesta. Proizvodnja nastavlja propadati, poput brodogradilišta.

Povećava se dug

Visok rast u prvom tromjesečju ponajprije je posljedica povećanja potrošnje građana, za 4,4 posto. Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da su tome snažno pridonijele i investicije. Sve je to podiglo trgovinu i građevinarstvo, koji su u prvom kvartalu bili glavni pokretači rasta. Istodobno, uvoz roba i usluga rastao je brže (7,7 posto) od njihovog izvoza (4,6 posto), što potvrđuje da se hrvatsko gospodarstvo u prvom tromjesečju podizalo na unutarnjoj potražnji, a ne na izvozu, prema podacima DZS-a, piše Novi list.

Investicije su skočile 11,5 posto, što je najveći njihov rast još od prijekrizne 2008. godine, prema podacima analitičara Raiffeisen banke. Još nema preciznijih podataka o strukturi investicija, ali se pretpostavlja da je riječ uglavnom o boljem korištenju novca iz europskih fondova, koji se najčešće ulaže u infrastrukturu, a ne u poduzeća i radna mjesta. Ako je tome tako, ekonomist Guste Santini ne vidi nekog zaokreta u gospodarstvu.
- Pelješki most, na primjer, važan je infrastrukturni projekt. Međutim, njegova gradnja neće povećati dodanu vrijednost hrvatskoga gospodarstva, koja nam je itekako potrebna, kaže Santini.

Slično razmišlja i Ljubo Jurčić, profesor međunarodne ekonomije na Ekonomskom fakultetu.
- Nisam u prvom kvartalu vidio neka ulaganja u proizvodnju i radna mjesta. Te su investicije podigle građevinarstvo, primjećuje Jurčić. Investicije u infrastrukturu potrebne su, ali kako pokazuje iskustvo iz razdoblja prije krize, one nam povećavaju dug, kojeg moramo vraćati iz postojećeg, kaže profesor.
Iako je hrvatski robni izvoz napredovao i u prvom tromjesečju, Santini smatra da je to nedovoljno. Ubrzani gospodarski rast, kaže, morao bi se temeljiti ponajprije na inozemnoj potražnji, a ne toliko na unutarnjoj. A tu se, sudeći prema spomenutim podacima DZS-a, u prvom tromjesečju nije dogodio nikakav bitan preokret.

Ciklična kretanja


Drugim riječima, za razliku od srednjoeuropskih zemalja usporedivih s Hrvatskom, koje su izrazito usmjerene na izvoz, naše gospodarstvo daleko više ovisi o domaćim potrošačima. Čak dvije trećine rasta BDP-a u prvom kvartalu došlo je iz povećane osobne potrošnje hrvatskih građana, prema DZS-u. Ekonomiste, naravno, kopka pitanje kako to da potrošnja Hrvata raste po stopama većim od 4 posto, iako njihove plaće i mirovine rastu sporijim tempom, a ni broj zaposlenih nije bitno povećan.
To se može pripisati činjenici da građani podižu sve više nenamjenskih kredita kod banaka. Osim toga, povećavaju se doznake građana iz inozemstva, koji će ove godine, prema procjenama ekonomista Željka Lovrinčevića, svojim obiteljima u domovini poslati pomoć u vrijednosti od 17 milijardi kuna. Iseljeni građani i njihove ušteđevine na taj način pomažu onima u Hrvatskoj da poprave životni standard. Međutim, to masovno iseljavanje dugoročno ugrožava gospodarstvo i javne službe, jer ostaju bez dovoljno radnika i stručnjaka. Ukratko, stopa gospodarskog rasta od 3,9 posto u prvom kvartalu ne čini se održivom.
- Iz prvog kvartala ne može se izvoditi dugoročni optimizam. Kamo sreće da je tome tako, ali nije, ocjenjuje Santini. Taj rast nam se dogodio. To je eksces, a ne rezultat naše ekonomske politike. Rast od 3,9 posto zasigurno se ne može pripisati politici Vlade i premijera Andreja Plenkovića, iako to oni žele tako prikazati. Hrvatska i dalje nema razvojni koncept koji bi naše gospodarstvo učinio dinamičnijim, upozorava taj ekonomist.

Ubrzavanje domaćega gospodarstva u prvom tromjesečju može se pripisati i cikličkim kretanjima u europskim zemljama. Hrvatska je s njima ekonomski tijesno povezana. Nakon naglog usporavanja europske ekonomije u drugoj polovini prošle godine - kada je Italija pala u recesiju, a Njemačka u gospodarski zastoj - početkom ove godine silazna putanja se pretvorila u uzlaznu, u najvećem dijelu Europske unije. I Hrvatska je u posljednjem kvartalu prošle godine zabilježila usporavanje BDP-a na stopu od 2,3 posto, a početkom ove godine je odskočila.

Njemačka u problemu

Razlika je ponajprije u tome što je Europska unija u prvom kvartalu zabilježila osjetno slabiji rast od Hrvatske, samo 1,5 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, prema Eurostatu. Međutim, podaci za Italiju i Njemačku - koje su najveći hrvatski trgovinski partneri - nisu ohrabrujući. Italija je u prvom tromjesečju izašla iz recesije s rastom od jedva 0,1 posto na godišnjoj razini. Njemačka je istodobno »ubrzala« rast na 0,7 posto. Za usporedbu, prošle godine u prvom tromjesečju njemački je gospodarski rast bio veći od 2 posto.

Zabrinuta zbog naglog malaksavanja ekonomije, njemačka vlada je u travnju drastično srezala prognozu rasta BDP-a u ovoj godini, na samo 0,5 posto. Ministar gospodarstva Peter Altmaier istodobno je povukao, kako je rekao, zvono na uzbunu, predloživši državne poticaje za gospodarstvo. Kad su nedavno objavljeni statistički podaci za prvi kvartal, koji su pokazali da se stanje u njemačkoj ekonomiji malo popravilo, Altmaier nije bitno promijenio mišljenje.

- Rast u prvom kvartalu ove godine je prvi znak svjetla, ali to nije razlog da bi se odsvirao kraj opasnosti, poručio je Altmaier, piše Novi list.

Situacija u svijetu, naime, ne ide na ruku nikome, pa ni hrvatskom gospodarstvu. Zbog širenja trgovinskih sukoba i političkih neizvjesnosti poput Brexita, međunarodna trgovina pala je u veljači na razinu iz 2010. godine, kada je bila pritisnuta svjetskom ekonomskom recesijom. To je pokazatelj da se globalno gospodarstvo zabrinjavajuće usporava. Najnoviji pokazatelji Svjetske trgovinske organizacije (WTO) iz svibnja otkrili su da se trend nije popravio, a na pomolu su i nove nevolje. Trgovinski rat SAD-a i Kine sve se više širi, što neizravno izaziva usporavanje gospodarstva u Europi i njezinoj ekonomskoj lokomotivi, Njemačkoj.

Radnički media servis za Zapadni Balkan

Atrakcija

  1. Najnovije

Kalendar

« Juni 2019 »
Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
          1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 30