Nakaradna država i PDV igre: Smanjenje PDV-a na hranu nije snizilo cijene hrane u HR Istaknuto

Autor  Jun 08, 2020

Hrana je u Hrvatskoj trebala biti jeftinija od devet do deset posto. No, to se nije dogodilo ni u jednoj kategoriji osim voća

Niži PDV na voće, povrće, svježe meso, plodove mora i jaja koji je u primjeni od početka prošle godine trebao je prosječnom hrvatskom kućanstvu u prošloj godini donijeti uštedu od 872 kune, precizno su izračunali u Vladi kad su predstavili paket poreznih izmjena koji je značio da će PDV na spomenute proizvode pasti s 25 na 13 posto, piše Novilist.hr

Država se tako odrekla najmanje milijardu i pol kuna, ali osim jeftinije hrane za građane nadala se i da će taj potez povećati domaću poljoprivrednu proizvodnju jer je PDV ciljano smanjivan na svježe namirnice.

Spomenuta je hrana trebala biti jeftinija od devet do deset posto, a nedavno objavljeni podaci Državnog zavoda za statistiku o cijenama za prošlu godinu pokazuju da se to nije dogodilo ni u jednoj kategoriji osim voća.

Cijene voća su lani u prosjeku bile niže za 7,2 posto nego u 2019. godini. Cijena mesa je bila 0,9 posto niža nego godinu dana ranije, ali to je zahvaljujući cijenama u prvih nekoliko mjeseci kad su trgovci na akcijama nudili i do 30 posto jeftinije proizvode, poput svježe piletine. Od polovice godine cijene mesa su dostigle razinu iz 2018. godinu, da bi u prosincu meso bilo za 3,7 posto skuplje nego lani. Povrće je u 2019. godini zadržalo istu cijenu kao i godinu dana ranije, odnosno u prosjeku je bilo skuplje 0,8 posto, a više su i to za 1,1 posto i cijene ribe i plodova mora.

Dakle, niži PDV građanima nije donio niže cijene hrane niti se novac iz državnog proračuna prelio u njihove kućne budžete, no pitanje je jesu li možda zauzvrat više kupovali i jeli domaće i svježe proizvode. Na to pitanje odgovor nude opet podaci DZS-a o vrijednosti poljoprivredne proizvodnje u prošloj godini, ali i uvozu hrane i živih životinja.

Poljoprivredna proizvodnja

Prve procjene kažu da je vrijednost outputa poljoprivredne djelatnosti, odnosno ukupne poljoprivredne proizvodnje u prošloj godini bila 17,2 milijarde kuna što je 0,7 posto manje nego godinu dana ranije. Podaci pokazuju i da je u stočarstvu povećan za 30 posto prirast goveda i za 11,1 posto prirast svinja, te da se nastavio trend smanjenja proizvodnje mlijeka koji traje od 2012. godine. No, s druge strane, u proizvodnji voća i povrća većina kultura bilježi pad u prošloj godini. Tako je primjerice proizvodnja jabuka pala za čak 31,5 posto u odnosu na 2018. godinu, 30 posto je pala proizvodnja krušaka, 35 posto oraha, 27 posto višanja i trešanja, 35 posto proizvodnja šljiva. Rasla je proizvodnja lješnjaka, mandarina, smokava i jagoda.

Što se tiče povrća, manje se proizvodilo kupusa, cvjetače, rajčice, paprike, svih vrsta salate, luka, poriluka, a rasla je proizvodnja mrkve, cikle, graha i mahuna. Koristi od smanjenja PDV-a naravno imali su uvoznici. Podaci DZS-a kažu da je u Hrvatskoj u prošloj godini uvoz hrane i živih životinja bio vrijedan 20,535 milijardi kuna, odnosno da je rastao za 2,2 milijarde kuna što je rast od 11,6 posto. Iako u tu kategoriju ne ulazi samo poljoprivredna proizvodnja nego primjerice i proizvodnja slatkiša, znakovito je da je uvoz hrane i živih životinja u Hrvatsku bio veći od vrijednosti njezine ukupne godišnje proizvodnje u poljoprivredi. Tu sigurno leži i dio odgovora tko je imao koristi od snižavanja PDV-a na najvažnije prehrambene proizvode. Ako se razlika nije prelila u trgovačke marže, odnosno ako su one ostale iste, onda su najveći dio novca koji je država oslobodila pokupili uvoznici i inozemni proizvođači. Je li doista tome tako, trebala je pokazati analiza Ministarstva poljoprivrede iz kojeg su još kod sniženja PDV-a najavili da će pratiti indekse cijena na mjesečnoj razini jer vjeruju da trgovcima nije u interesu igrati se svojom reputacijom. Očekivali su da cijene padnu za smanjenje PDV-a te obećali da će izvijestiti javnost ako uoče neka odstupanja. Kako se to nije dogodilo, očito u Vladi smatraju da je sniženje PDV-a na prehrambene proizvode postiglo svoj cilj, iako su pale jedino cijene voća.

Radnički media servis
Atrakcija