Pobuna ugostitelja na Sjevernom Jadranu spremaju pobunu: Kako preživjeti do proljeća iduće godine? Istaknuto

Autor  Avg 30, 2020

Tmurno nebo ovog vikenda kao da simbolično označava kraj ovogodišnje turističke sezone i dolazak teške jeseni i zime, piše Novi list (Novilist.hr)

Hrvatska se crveni na sve više listi europskih zemalja iz kojih nam dolaze turisti, tako da je teško očekivati puno od posezone. O svemu je tome prije nekoliko dana iscrpno pisao i SEEbiz. Sve to znači da se s onime što se zaradilo u srpnju i kolovozu treba preživjeti do iduće godine. Stoga se nije za čuditi da se iz turističkog sektora svakodnevno čuju apeli Vladi i resornom ministarstvu o potrebi nastavka mjera u turizmu i olakšavanju porezne presije.

Tako su, primjerice, u Udruzi ugostitelja Kvarnera i Istre, poručili da je u proljeće zahvaljujući sluhu vladajućih za probleme koji su zadesili gospodarstvo, spriječen momentalni kolaps hrvatske ekonomije i najezda od gotovo 700.000 ljudi na Hrvatski zavod za zapošljavanje. Donesene mjere sačuvale su brojna radna mjesta do početka turističke sezone, koja je zbog povoljne epidemiološke slike privukla mnoge turiste. Kupljeno je još malo vremena, poručuju ugostitelji, ukazujući da – dolazi zima.

– Mjere za očuvanje radnih mjesta spasile su naše djelatnike od odlaska na Zavod. Međutim, nisu spasile nas gospodarstvenike, a među njima i one koji su podnijeli najteži udarac od svih – povremeni putnički prijevoz, event industriju i ugostitelje. Nastojeći održati nivo ugostiteljske ponude na koju su naši gosti navikli dolazeći k nama, iscrpili smo većinu svojih resursa. Najavljena povoljna kreditiranja koja će država osigurati gospodarstvenicima ostala su kule u zraku. Pristup bilo kakvoj kreditnoj liniji je blokiran. Sve ovo upućuje da je kolaps djelatnosti čiji smo faktori, a i mnogih drugih, ne samo onih vezanih uz ugostiteljstvo, tek odgođen s travnja na studeni, ukazuju u Udruzi.

Kako bi ukazali na ozbiljnost situacije ugostitelji Kvarnera i Istre pokrenuli su akciju 5 do 12 kojom simbolički planiraju ukazati da je doista 5 do 12 za gospodarstvo, te poručiti odgovornim institucijama ove države da bez novih koraka za spas poslovanja, gospodarstvenici, a posebice ugostitelji, neće moći sačuvati radna mjesta. Pritom traže pristup kreditnim linijama za očuvanje likvidnosti, investicije i porezne olakšice kako bi konsolidirali poslovanje.

Akcija upozorenja 5 do 12 kreće 10. rujna na sjevernom Jadranu, a kako doznaje Novi list, ideja je dići je i na nacionalnu razinu s obzirom na to da će je podržati i Nacionalna udruga ugostitelja.

Vedran Jakominić, predsjednik Udruge ugostitelja Kvarnera i Istre (UUKI) pojasnio je da će se s akcijom krenuti lokalno budući da se radi o prvoj ovakvoj akciji kojom žele i vlasti i gostima ukazati na probleme u ugostiteljstvu.

– Krenuli smo na Kvarneru i Istri gdje imamo puno članova i dobru zajedničku suradnju. Činjenica je da jesen i zima dolaze i očekuju nas problemi. Najveći problem je što smo mi kao ugostitelji u bankarskim institucijama označeni crveno, bankama je jasno da velik dio ugostitelja neće preživjeti, i stoga je gotovo nemoguće dobiti sredstva za likvidnost i investicije kod banaka, a bez toga nema šanse da se preživi. Stoga ovom akcijom, kada ćemo na sat vremena neusluživati naše goste i pokušati i njima objasniti u kakvoj smo situaciji, želimo ukazati na stanje u ugostiteljstvu. Imamo osjećaj da smo najnepopularnija struka na svijetu te ćemo na taj način najprije pokušati razgovarati s našim gostima da njima pokušamo objasniti gdje je problem, te poslati jasnu poruku i vlastima i ako uspijemo, ponovit ćemo akciju s većim obuhvatom ugostitelja, najavio je Jakominić ukazavši na važnost zajedništva među ugostiteljima.

A od Vlade i resornog ministarstva ugostitelji traže porezno rasterećenje po uzoru na konkurentne države u regiji, kojem su pribjegli svi izuzev Hrvatske, spuštanje PDV-a na kavu, pivo, vino i bezalkoholna pića na 13 posto, potpore kroz kredite za likvidnost HAMAG-a te potpore kroz kredite za investicije HBOR-a.

– Što se tiče snižavanja PDV-a, treba podsjetiti da su druge europske zemlje ove godine dodatno snizile stopu PDV-a za turizam i ugostiteljstvo, a imaju je ionako nižu nego mi. U nekima se turizam i ugostiteljstvo oporezuju s 5 ili 6 posto, negdje čak s jedan posto poreza na dodanu vrijednost. A mi smo još uvijek na 25 plus 3 posto, što je u ovoj situaciji neizdrživo. Tražimo da nam se osigura i pauza naplate poreza do proljeća, odnosno do 1. ožujka, kada računamo da ćemo moći ponovno ostvarivati konkretniji promet. Osim toga, tražimo da se nakon ožujka spusti PDV na hranu, odnosno jelo, pivo, vino, sokove i kavu, kao i mogućnost da dobijemo sredstva od poslovnih banaka, ali i pompozno najavljivana sredstva od HAMAG-a i HBOR-a, a koja nisu realizirana. Odnosno realizirano je ispod 40 posto potreba, s obzirom na to da su ostali bez sredstava za plasman, dodao je Jakominić ukazujući da u Hrvatskoj od ove struke živi 60.000 ljudi. Naime, dodaje da je toliko djelatnika zaposleno u turizmu i ugostiteljstvu, no tome treba pribrojiti i vezane djelatnosti, od, primjerice, pivara, vinara, poljoprivrednika do OPG-ova i ostalih.

Govoreći o glavnoj sezoni, kazao je da je prošla i bolje nego se očekivalo, barem na sjevernom Jadranu, te stoga ugostitelji ni ne traže ništa za sebe, u smislu da im se isplaćuju plaće.

– Mi tražimo samo da nas se pusti da preživimo. Sezona je bila bolja od očekivanja, međutim, znamo kakva je bila cijela godina kumulativno do sada, i to ne znači da smo preko ljeta uspjeli nagomilati novac. Lipanj je bio loš, srpanj je stvarno bio dobar, a kolovoz opet u padu. I bez obzira koliko je bilo posla, mi smo plaćali sve obaveze, kredite, ljude, najamnine, poreze, doprinose, robu… Što se tiče najava, naša je anketa među 500 ugostitelja pokazala da oko 40 posto naših članova ne očekuje da će u trenutnim uvjetima moći preživjeti do proljeća. Dodatno, 80 posto se boji da će u nekom trenutku morati smanjivati broj radnika, i to značajno, i to nisu dobre projekcije, dodao je predsjednik Udruge navodeći da se ove sezone primijetilo da su objekti koji imaju terase bolje radili od onih koji ih nemaju ili su ostali na nekoliko vanjskih stolova. Isto tako, dok su ugostitelji na sjevernom Jadranu još i odradili sezonu, u Dalmaciji je situacija puno lošija pa je, primjerice Dubrovnik ostao na samo 16 posto realizacije od lani.

– Moram naglasiti da su, osim ugostitelja, ovom krizom najviše zahvaćeni i putnički prijevoz, turističke agencije te organizatori evenata i da govorimo u ime svih njih jer smo svjesni da problem nije naš, već smo svi dio istog lanca. Doista pokušavamo ukazati da je ovo strukturalni problem koji traži strukturalna rješenja, istaknuo je Jakominić.

Da je likvidnost problem broj jedan u ugostiteljstvu istaknuo je i Marin Medak, predsjednik Nacionalne udruge ugostitelja.


– Jednostavno, HBOR-ove nove linije se uopće ne otvaraju, a poslovne banke ne žele čuti za plasman u ugostiteljstvo tako da je likvidnost trenutno osnovni problem, a onda je tu i porezno rasterećenje. Bez osiguravanja jednog i drugog teško ćemo se izvući, rekao je Medak podsjetivši da je Hrvatska ove godine izgubila oko 50 posto vrijednosti turističkog businessa te će država bez dvije do tri milijarde plasiranih kredita realno imati mnogo više ljudi na Zavodu za zapošljavanje.

Govoreći o glavnoj sezoni, kazao je da je vrlo malo ugostitelja radilo na lanjskoj razini prihoda.

– Ima slučajeva da su kolege radili i na 100 ili 120 posto, međutim su rijetki. Izuzeci koji potvrđuju pravilo, reći će predsjednik Nacionalne udruge ugostitelja, pojašnjavajući da su ove sezone ustvari u svojevrsnoj prednosti bili kafići, odnosno objekti s manjim i jeftinijim hladnim pogonom koji su time ušli i u manji rizik. Svakako nije rijetkost da su ove godine ugostitelji morali smanjivati plaće, no, ističe predsjednik Nacionalne udruge ugostitelja, sami zaposlenici su jako svjesni situacije te je ove godine većini osnovno bilo samo da rade. Govoreći o očekivanjima od posezone kazao je kako vjeruje da će neki, ovisno o kojim županijama se radi, uspjeti odraditi i 30 do 70 posto lanjskog prometa.

– Međutim, jasno je da će sve ovisiti o epidemiološkoj situaciji. Tako u Splitsko-dalmatinskoj vjerojatno neće ni 20 posto. Nažalost, svi s lošom epidemiološkom situacijom nemaju što puno očekivati, praktički mogu zatvoriti, ukazao je Medak.

Apeli Vladi za produžavanjem mjera stižu svakodnevno iz turističkog sektora. Ovih dana tako su i iz Udruženja hrvatskih putničkih agencija (UHPA) objavili da agencije imaju pad prometa od oko 80 posto, unatoč relativno dobroj glavnoj sezonu u Hrvatskoj. Pitanje je koliko će agencija uopće opstati, a da su problemi već počeli, pokazao je primjer jedne od najvećih – Atlasa koji je većinu svojih zaposlenika poslao na »biro«. Isto tako, počelo je zatvaranje prijevoznički firmi, odnosno autobusera.

A jesen i zima još nisu ni krenule. Isto tako apel su ovih dana poslali i sindikalisti. Naime, Marina Cvitić, predsjednica Sindikata Istre, Kvarnera i Dalmacije, je poslala apel ministrici turizma i sporta Nikolini Brnjac za hitno donošenje dugoročnih mjera i pomoći turističkom sektoru. Uz ostalo, Cvitić je istakla da je ove sezone zaposleno daleko manje sezonskih radnika u odnosu na prošlu godinu i da će oni koji su imali sreću zaposliti se raditi znatno kraći period u odnosu na ranije godine.

– Isto tako, stalni radnici s ugovorom na neodređeno vrijeme koji rade u preraspodjeli radnog vremena, na način da tijekom sezonskih ljetnih mjeseci rade veći fond sati do 60 sati tjedno, a čime si akumuliraju dovoljan broj sati za zimu, ove sezone to neće uspjeti jer ova je sezona bila prekratka da bi radnici mogli akumulirati sate za zimu. Godišnji odmor ili dio godišnjeg odmora u pravilu je iskorišten u prvim mjesecima pandemije, pa veliki broj radnika već sredinom listopada neće imati niti sate koje bi mogli koristiti, a nažalost ni posla, jer je i u normalnim vremenima u zimi tek malo hotelskih kapaciteta bilo otvoreno. S druge strane, dugo je razdoblje do početka sezone 2021., a za koju se još uvijek ne zna kada i kakva će biti, upozorila je predsjednika SIKD-a dodajući da je u ovakvim okolnostima upitna likvidnost i osiguravanje redovite isplate plaća radnicima. Ako Vlada ne bude donijela daljnji paket mjera i to dugoročni, kojim će se osigurati potpore za duže vrijeme, najmanje do »normaliziranja« stanja u turizmu, u Sindikatu strahuju da će doći do masovnih otpuštanja radnika već sada u rujnu.

Stoga je Cvitić uputila ministrici poziv da se založi za hitne dugoročne mjere koje će biti demotivirajuće za poslodavce glede otpuštanja radnika, odnosno moraju biti motivirajuće za poslodavce glede zadržavanja zaposlenosti i to ne samo u smislu zadržavanja radnika na neodređeno vrijeme, već i stalnih sezonskih radnika.


Atrakcija