Radnički media servis: Središnja Slavonija na antidepresivima, Zagreb na lijekovima protiv ovisnosti

Autor 

Najveći porast potrošnje ipak je evidentiran kod lijekova za zloćudne bolesti i imunomodulatora, što u HALMED-u tumače pojavom novih bioloških lijekova. Udio tih lijekova u ukupnoj potrošnji u pet je godina porastao s devet na 15 posto.

Stanovnici Požeško-slavonske županije popiju najviše tableta u Hrvatskoj, dok u susjednoj Brodsko-posavskoj županiji gotovo da zaziru od odlaska u ljekarnu, pokazao je pregled potrošnje lijekova u Hrvatskoj u zadnjih pet godina, sastavljen u Agenciji za lijekove i medicinske proizvode (HALMED).

Primorsko-goranska županija, kako piše Novi list, kao i ostatak priobalne Hrvatske, mogu se pohvaliti umjerenom konzumacijom lijekova na koje Hrvati najviše troše – antihipertenziva, analgetika, antidepresiva i antibiotika.

 
U Varaždinskoj i Požeško-slavonskoj županiji popije se najviše lijekova za visoki tlak, gotovo trostruko više nego u Zadarskoj županiji. Slično je s antidepresivima, kojih se u Požeško-slavonskoj županiji popije gotovo 50 dnevnih doza na tisuću stanovnika, a u Brodsko-posavskoj i Istarskoj županiji svega 17. Ista županija uvjerljivo vodi i u potrošnji antidijabetika ili lijekova za povišeni šećer u krvi, kojih se u Požeško-slavonskoj županiji popije čak 96 dnevnih doza na tisuću stanovnika, a u Brodsko-posavskoj svega 40.

 Isto tako, liječnici u središnjoj Slavoniji najskloniji su propisivanju antibiotika, pa se tako u Požeško-slavonskoj županiji popije 40 doza antibiotika na tisuću stanovnika, a u Brodsko-posavskoj županiji svega deset ili četverostruko manje.
Štedljivo u PGŽ-u

Primorsko-goranska županija među štedljivijima je u potrošnji antibiotika, a u skupini je četiri županije gdje potrošnja ne prelazi 20 dnevnih doza. Na trećem je mjestu u državi u potrošnji lijekova protiv osteoporoze, odmah iza Požeško-slavonske i Vukovarsko-srijemske županije, a na ove lijekove potroši triput više od stanovnika Koprivničko-križevačke županije.

Primorci su u zlatnoj sredini po primjeni protuupalnih lijekova i antireumatika, gdje opet vodi Požeško-slavonska županija, a najracionalnija je – Brodsko-posavska.

Jedino u potrošnji aspirina prednjače stanovnici Virovitičko-podravske županije, gdje se dnevno popije 63 doze ovih lijekova na tisuću stanovnika. Potrošnja u Primorsko-goranskoj županiji iznosi 40 dnevnih doza, a u Brodsko-posavskoj županiji 31.

Kad je riječ o lijekovima protiv ovisnosti, uvjerljivo ih se najviše popije u gradu Zagrebu, čak 19 dnevnih doza na tisuću stanovnika ili trostruko više od Požeško-slavonske županije koja je na drugom mjestu u državi s potrošnjom od šest dnevnih doza.
Jeftiniji generici

Globalno gledano, većina lijekova troši se sve više, ali se ukupna potrošnja u kunama drži na istoj razini zahvaljujući uvođenju jeftinijih generičkih zamjena.

 U razdoblju od 2007. do 2012. godine udio lijekova na recept u ukupnoj potrošnji lijekova kretao se od 89 do 94 posto, a od šest do 11 posto lijekova Hrvati plate iz vlastitog džepa. U 2007. godini ukupna prodaja lijekova bez recepta iznosila je oko 264 milijuna kuna, a pet godina kasnije pacijenti su u ljekarnama ostavili 352 milijuna kuna.

Najveći porast potrošnje ipak je evidentiran kod lijekova za zloćudne bolesti i imunomodulatora, što u HALMED-u tumače pojavom novih bioloških lijekova. Udio tih lijekova u ukupnoj potrošnji u pet je godina porastao s devet na 15 posto, ili s 380 na 872 milijuna kuna u 2013. godini.

Radnički media servis za Zapadni Balkan