(video) Poljoprivrednici nisu bitni politici

Autor  Apr 15, 2019

vidjeli od IPA fondova koji su omogućeni Bosni i Hercegovini. Iz Delegacije EU u BiH nam kažu da je naša zemlja nekoliko godina gubila desetine miliona eura zbog nedostatka strategija na nivou cijele zemlje, u sektorima kao što su energetika, okoliš i poljoprivreda, te ruralni razvoj.

Ipak, u proteklih nekoliko godina, dodaju, zabilježen je određen napredak usvajanjem Strategije o okolišu BiH u maju 2017, što je odblokiralo dodjelu 9,5 miliona eura iz IPA 2018, zatim 2018. godine usvajanjem strategije na nivou cijele zemlje za ruralni razvoj, čime je omogućena dodjela 30 miliona eura u okviru IPA 2018, te usvajanjem Strategije za energetski razvoj BiH, kojim su odblokirana sredstva programirana za IPA 2019, piše Oslobođenje.

Šta radi Agencija?

“BiH trenutačno koristi sredstva iz IPA 2013 i IPA 2017, a ukupni iznos dodijeljenih sredstava prelazi 275 miliona eura. BiH postepeno realizuje dodijeljena sredstva. Najveća prepreka u implementaciji EU pomoći jeste ograničen kapacitet BiH za apsorpciju koji se manifestuje kroz predstavljanje nedovoljnog broja zrelih projekata za pomoć, kao i često neadekvatni administrativni i ljudski resursi potrebni za njihovu provedbu”, upozoravaju iz Delegacije EU.

Prema podacima Direkcije za evropske integracije BiH, u okviru IPA II za razdoblje 2014-2020, a nakon usvajanja cjelodržavnih sektorskih strategija, kroz državne pakete za BiH alocirana su ukupno 552 miliona eura, uključujući programe za civilno društvo, pomoć za poplave i regionalni program stambenog zbrinjavanja.

“Državni paketi 2014-2017 su u različitim fazama ugovaranja i isplate, što obavlja Delegacija EU. Sredstva iz državnog paketa IPA 2018 od 71,2 miliona eura, od čega je 30 miliona eura planirano za sektor poljoprivrede i ruralnog razvoja, biće raspoloživa za ugovaranje nakon potpisivanja financijskog ugovora, što se očekuje u ovoj godini. U toku je programiranje, odnosno priprema projektnih prijedloga za pakete IPA 2019 i IPA 2020 od 179,4 milijuna eura za podnošenje Europskoj komisiji”, kazali su nam iz Direkcije.

Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača i mljekara RS-a, napominje da poljoprivrednici godinama očekuju evropske fondove.

- Kada je ove godine raspisan prvi oglas, vidjelo se da smo nespremni da apliciramo za bilo koja sredstva iz EU, zato što su to veoma komplikovane procedure. Smijem biti slobodan i reći da u zgradama naših vlada nema pet posto ljudi koji bi uspjeli napraviti aplikaciju za sredstva po bilo kojem projektu, ističe Usorac, konstatirajući da naša zemlja nije naučila ništa od Hrvatske, koja je, kaže, u prvoj godini povukla 17 posto sredstava.

- Mislim da ćemo mi u ovoj godini povući daleko manje od tih 17 posto. Ministru poljoprivrede RS-a kazao sam da mora postojati ekipa stručnih ljudi koja bi pomogla poljoprivrednicima da apliciraju za fondove. Mi u Bosni i Hercegovini nemamo nijednog poljoprivrednika koji bi uspio da napravi takav jedan projekat, makar on bio u zvanju inžinjera ili magistra. Od ministra Pašalića sam tražio da Ministarstvo ima i jednog čovjeka koji će biti zadužen za rad sa udruženjima, dodaje Usorac.

Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH, kaže da su ljudi iz Delegacije EU u BiH “hiljadu posto u pravu”. Navodi kako je od 2012. godine do danas propalo više od 50 miliona eura.

- Nemamo kadrova za izradu tih projekata, pogotovo IPA i IPARD. Postoje individualci, koji su prošli edukaciju i seminare, pa rade to za pare, ali država se nije pobrinula da uspostavi agenciju koja će to da radi. Imamo agenciju koja praktično ne radi, a to je ona za plaćanje i harmonizaciju, upozorava Bićo.

Dodaje da je nedavno bio javni poziv koji implementira UNDP, gdje se traži da poljoprivrednik mora imati 40 posto svojih sredstava, a 60 posto su grant-sredstva.

- Kada se uračuna PDV, to dođe pola-pola. Znamo u kakvom je stanju naša poljoprivreda, tako da je vrlo mali broj poljoprivrednika uopšte aplicirao na to i ako su aplicirali, aplicirali su ovi jaki, odnosno velike firme. Međutim, veliki su već dovoljno razvijeni, a mali grcaju u problemima. Država se nije pobrinula da malim poljoprivrednicima stavi na raspolaganje ni Razvojnu banku koja i jeste napravljena da pomogne poljoprivrednicima u smislu povoljnih kredita, naglašava Bićo, konstatirajući da veoma loša iskustva sa fondovima imaju mali i srednji poljoprivrednici.

Dodaje da bi državno ministarstvo poljoprivrede riješilo mnoge probleme.

- U tom ministarstvu bi bili stručniji ljudi i 99 posto poljoprivrednika je za to. Time bi se izjednačili poljoprivrednici na cijeloj teritoriji, dobili bismo plavi dizel, IPA i IPARD fondove i imali bismo puno više sredstava na raspolaganju. Ali, uvijek je tu neki otpor, da li iz FBiH, da li iz RS-a, napominje on.

Pomoćnik ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Dušan Nešković upozorava da se politika mora dogovoriti da se sistem plaćanja uspostavi onako kako to traži EU.

Naša pravila

- Evropska unija govori o sistemu plaćanja na jednom mjestu. Ako nismo uradili po propisima Unije, onda nećemo to mi raditi, radit će neko drugi. Po našim pravilima, manje su zastupljeni manji proizvođači, više krupni, a toga u pravilima EU nema. Pristup sredstvima je ograničen, dok Unija ono što namijeni, to i podijeli, kaže Nešković.

Hamdija Čivić, direktor Ureda za harmonizaciju i koordinaciju sistema plaćanja u poljoprivredi, ishrani i ruralnom razvoju BiH, ističe da smo jedina zemlja u regiji koja ne koristi sredstva iz fondova EU. Napominje kako je samo 1,5 miliona KM u budžetu FBiH za 2019. godinu planirano za ruralni razvoj. Podsjeća da je u zemljama EU potpuno drugačije, te da se puno više ulaže u ruralni razvoj.

- Ovdje još nema vizije kako ta IPARD struktura treba da izgleda, iako su pravila jasno definisana od Evropske komisije. Problem je nepostojanje političke volje da se krene u tom pravcu. Ne možete vi deklarativno govoriti da ste za integracije EU, a ne raditi ništa na tom putu ili kroz ove sastanke govoriti da su neke nadležnosti na nivou entiteta, da ih ne žele prenositi, navodi Čivić, konstatirajući da, ako se hoće u EU, moraju se mijenjati i zakoni i Ustav.

Atrakcija

  1. Najnovije

Kalendar

« Juni 2019 »
Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
          1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 30